EU uvodi strože testiranje vodovoda i mjere protiv mikroplastike u pitkoj vodi
Izglasane izmjene EU direktive o pitkoj vodi
Znatno se postrožuju maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćivača i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva. Nadalje, pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode.
Europski parlament je na zasjedanju u Strasbourgu izglasao izmjene EU direktive o pitkoj vodi koje imaju za cilj čišću i sigurniju pitku vodu dostupnu svima. Stupanjem nove direktive na snagu uvest će se novi način mjerenja čistoće vode, proširiti lista kemikalija i spojeva na čiju prisutnost će se testirati i obvezati države članice EU da promoviraju univerzalan pristup pitkoj vodi za sve građane.
„Voda je život i stoga smo odlučili postrožiti cijeli niz kriterija koje će morati ispunjavati pružatelji vodovodnih usluga. Nadalje, ova direktiva je i odgovor EU na prvu uspješnu građansku inicijativu, „Right2Water“, koja je, tražeći da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom, prije par godina skupila potpise 1,8 milijuna građana EU“, kazala je članica odbora, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Tijekom izglasavanja novog zakona u Parlamentu se vodila politička bitka o tome trebaju li države članice samo „promovirati univerzalni pristup pitkoj vodi“ ili „omogućiti univerzalni pristup pitkoj vodi“.
„S obzirom da u Hrvatskoj u 21. stoljeću skoro 250 tisuća građana nema pristup pitkoj vodi iz javnog vodovoda, svakako sam podržala da se državama članicama uvede obveza pružanja te usluge, a ne samo preporuka. Na kraju krajeva, na raspolaganju su nam značajna sredstva iz EU fondova upravo za tu svrhu. Radi se o osnovnom ljudskom pravu i zato žalim što su kolege iz europskih pučana, konzervativaca i liberala to odbili podržati“, izjavila je Borzan.
Znatno se postrožuju maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćivača i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva. Nadalje, pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode.
„Prihvaćen je cijeli niz mojih zakonodavnih prijedloga od kojih bi svakako istakla dodavanje vrtića, škola, sveučilišta, domova umirovljenika i sportskih objekata na popis tzv. prioritetnih lokacija na kojima će se kvaliteta vode morati dodatno i temeljitije ispitivati. Takvi će se objekti staviti uz bok bolnicama kao lokacije na kojima obitavaju ranjive društvene skupine poput djece, starijih osoba i bolesnika“, izvijestila je Borzan.
Mikroplastika je sve veći problem u kontekstu pitke vode, pojedina istraživanja su pokazala da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. No cjelovitih podataka za sve države članice nema, a mjerenja se vrše stihijski. Borzan je, zajedno s kolegama iz svoje političke grupe, obvezala Europsku komisiju da izradi metodologiju za mjerenje prisutnosti mikroplastike u vodi.
„Tek posljednjih godina smo spoznali da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Komisiju su smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da po njoj sustavno mjere prisutnost mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda“, najavila je SDP-ova europarlamentarka.
Ekovjesnik