Grbavi kitovi nas napuštaju u tišini
Ljudski faktor je najveća prijetnja opstanku biljnih i životinjskih vrsta
Mužjaci grbavih kitova poznati su po svom pjevanju kao načinu komunikacije, no kako otkrivaju japanski istraživači, njihove su klasične melodije sve kraće i tiše zbog reakcije na buku teretnih brodova.
Dodatni dokazi našeg ugrožavanja morskih vrsta
Glasanje grbavih kitova (Megaptera novaeangliae) iz porodice brazdenih kitova (Balaenopteridae) omogućuje im potragu za hranom, komunikaciju s drugim kitovima, parenje te snalaženje u moru, odnosno navigaciju. U Japanu je primijećeno kako se njihovi glasovi nažalost stišavaju pod utjecajem aktivnosti najvećeg grabežljivca na našem planetu - čovjeka.
Nova studija, objavljena prošle srijede u časopisu PLOS ONE, daje nam dodatne dokaze u kolikoj mjeri ljudska aktivnost ometa život morskog svijeta. Svjetski oceani postaju bučniji zbog sve većeg ljudskog djelovanja, uključujući pomorski teretni prijevoz, vojne sonare, podmorske konstrukcije i seizmičko istraživanje nafte i plina. Znanstvenici su još ranije otkrili da buka izazvana ljudskom aktivnošću može ugroziti zdravlje i živote velikog broja morskih stvorenja.
Istraživači japanskog udruženja za promatranje kitova Ogasawara Whale Watching Association i Sveučilišta Hokkaido koristili su podvodne snimače kako bi ispitali u kolikoj mjeri buka brodova utječe na grbave kitove u vodama otočja Ogasawara, tisuću kilometara južno od Tokija. Od veljače do svibnja 2017. snimali su glasanje jednog do tri kita dnevno, odnosno njih ukupno 26.
Osim plastikom, oceane onečišćujemo i bukom
„Ova studija predstavlja jednu stvarno posebnu i jedinstvenu situaciju“, objasnila je Rosalind Rolland, stručnjakinja za kitove i veterinarka u Anderson Cabot centru za proučavanje oceana u bostonskom New England Aquariumu, čiji stručnjaci nisu sudjelovali u istraživanju. „Teško je pronaći mjesto ili dio oceana gdje postoji samo jedan izvor buke jer u većini slučajeva buka dopire iz svih smjerova.“
Nakon preslušavanja svih snimki, istraživači su utvrdili da su se mužjaci grbavih kitova glasali manje u vodama unutar radijusa kretanja brodova od 500 metara negoli drugdje, kada su brodovi prolazili udaljenijim područjima. Unutar radijusa od 1.200 metara kitovi su privremeno smanjili svoje glasanje ili ga u potpunosti zaustavili nakon prolaska broda. Većina kitova koji su se prestali glasati nisu se oglašavali još barem 30 minuta nakon prolaska broda.
„Činilo se da su kitovi radije privremeno zaustavili svoje glasanje, nego pod utjecajem prolazaka teretnih brodova mijenjali zvukove svojih pjesama“, navode istraživači. „Prestanak glasanja i udaljavanje od izvora tumači se kao prilagodba brzom širenju buke.“
Ugrožavamo opstanak nježnih divova
Spencer Fire, izvanredni profesor na Odjelu za oceansko inženjerstvo i znanosti o moru Floridskog instituta za tehnologiju (Florida Tech ili FIT), izjavio je za CNN da nova studija dodatno potvrđuje kako ljudske aktivnosti negativno utječu na ove nježne divove.
Na primjer, „ako kitovi moraju prekidati svoju komunikaciju, onda će to utjecati i na njihovu reprodukciju“, objasnio je Fire.
Buka bi također kitove mogla potaknuti na napuštanje njihovih staništa i prisiliti ih na selidbu u područja gdje će „možda tražiti hranu koja se prebrzo pokreće ili ne posjeduje dovoljno visoke nutritivne sadržaje“, dodao je Fire. „Hranjenje je najčešći uzrok opstanka ili izumiranja životinja.“
Uz zabrinjavajuće nalaze ove studije, podsjetimo se kako prema Međunarodnom fondu za dobrobit životinja (IFAW) Island i Norveška ustrajno provode otvoreni komercijalni kitolov, no kitove pod krinkom znanstvenih istraživanja ubijaju i Japanci. Japanska kitolovna flota isplovljava dvaput godišnje, a rezultati tih krvoločnih pohoda su zastrašujući.
S.F. / Ekovjesnik