Onečišćenje zraka povećava rizik od pojave autizma kod djece
Ne postoji sigurna razina izloženosti onečišćenju zraka
Nova studija otkriva da izloženost određenim vrstama onečišćenja zraka u ranom djetinjstvu može značajno povećati rizik od razvoja simptoma povezanih sa spektrom autističnih poremećaja (ASD)
Usmjerenost na postnatalnu izloženost onečišćenju zraka
Onečišćenje zraka je značajan globalni problem koji znatno pridonosi povećanju bolesti tijekom posljednjih desetljeća, posebice u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Brojne studije istraživale su povezanost između izloženosti vanjskom onečišćenju zraka i širokog raspona bolesti, uključujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti, rak pluća, zarazne bolesti i mnoge druge.
Za razliku od dobro uspostavljenih odnosa između onečišćenja zraka te kardiovaskularnih i plućnih bolesti, učinci navedenog onečišćenja na mentalno zdravlje još uvijek nisu u potpunosti jasni.
Nekolicina prethodnih studija izvijestila je da je povećani rizik od mentalnih oboljenja povezan s okolišnim onečišćenjem zraka, uključujući autizam i poremećaje kognitivnih funkcija kod djece, depresiju kod starijih osoba te anksioznost kod trudnica.
Istraživanja provedena u zapadnim zemljama pokazala su da izloženost lebdećim česticama (PM) u zraku povezana si dječjim mentalnim zdravljem, uključujući poremećaje autističnog spektra (ASD) – skupinu ozbiljnih razvojnih poremećaja kod djece. Većina dosadašnjih studija o onečišćenju zraka i ASD-u usmjerena je na prenatalnu izloženost onečišćenju zraka. Međutim, nije jasno povećava li postnatalna izloženost onečišćenju zraka također i rizik od ASD-a.
Najnovije istraživanje, provedeno u Šangaju, otišlo je korak dalje od prethodnih istraživanja pokazujući da postoji neprekidni rizik za neurološki razvoj djeteta prvih nekoliko godina nakon rođenja u okruženju s prisutnim onečišćujućim česticama.
Predvodnici studije, objavljene 5. studenog u časopisu Environmental International, bili su stručnjaci s australskog Monash University's School of Public Health and Preventive Medicine, a istraživanjem je obuhvaćeno gotovo 1.500 djece.
„Ozbiljni utjecaji onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje dobro su dokumentirani te sugeriraju da nema sigurne razine izloženosti“, rekao je Yuming Guo, glavni autor studije. „Čak je i izloženost vrlo malim količinama sitnih čestica povezana s prijevremenim rođenjem, poteškoćama pri učenju te nizom drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući i bolesti srca.“
Osim gena, na razvoj autizma utječu i okolišni uvjeti
Jasno je da u razvoju poremećaja autističnog spektra (ASD) snažnu ulogu imaju geni, ali čini se da utjecaj imaju i okolišni uvjeti, ostavljajući pritom otvoreno pitanje o važnosti prvih godina života pri razvoju mozga djeteta.
„Razvoj mozga djeteta u prvim godinama života osjetljiviji je na toksične izloženosti u okolišu, a nekoliko studija upućuje da bi takva izloženost mogla utjecati na funkcije mozga i imunološki sustav“, objasnio je Guo.
Ispitivanje djece u Šangaju u dobi od rođenja do tri godine, pokazalo je da izloženost sitnim česticama (PM2,5 - čestice promjera manjeg od 2,5 mikrometra) od ispušnih plinova, industrijskih emisija i drugih izvora onečišćenja na otvorenom povećava rizik od razvoja ASD-a do 78 %. Istraživanje je obuhvatilo 124 djece s ASD-om djece i 1.240 djece bez dijagnosticiranog ASD-a (kao kontrolu) tijekom devetogodišnjeg razdoblja, ispitujući povezanost onečišćenja zraka i ASD-a.
Istraživanje je proučavalo zdravstvene učinke tri vrste čestica (PM1, PM2,5 i PM10), koje nastaju kao nusproizvodi emisija iz tvornica, izgaranja fosilnih goriva, građevinskih aktivnosti i cestovne prašine. Što su čestice manje, to su opasnije i sposobnije prodrijeti u pluća i krvotok, uzrokujući niz ozbiljnih zdravstvenih stanja.
Najmanje su čestice promjera manjeg od jednog mikrometra, PM1 čestice, ali nacionalne agencije još uvijek nisu postavile sigurnosne standarde za takvu vrstu čestica.
„Unatoč činjenici da su manje čestice štetnije, još uvijek nije uspostavljen globalni standard ili politika za onečišćenje zraka PM1 česticama“, kazao je Guo. „S obzirom na činjenicu da samo u Kini PM1 čestice čine 80 % onečišćenja PM2,5 česticama, potrebne su daljnje studije o njihovim zdravstvenim učincima i toksikologiji, a sve s ciljem donošenja standarda za kontrolu onečišćenja zraka PM1 česticama u budućnosti.“
Klara Perović | Ekovjesnik