Onečišćenje zraka uzrokuje još veći broj smrtnih slučajeva nego što se dosad mislilo
Onečišćenje zraka očito utječe na povećanje smrtnih slučajeva i pri vrlo niskim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku
Prema novoj studiji istraživača sa Sveučilišta McGill, ukupan godišnji broj smrtnih slučajeva uzrokovanih dugotrajnom izloženosti onečišćenju zraka najvjerojatnije je znatno veći nego što se dosad mislilo.
Prema istraživačima kanadskog Sveučilištu McGill, ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih dugotrajnom izloženosti onečišćenju zraka na godišnjoj je razini znatno veći nego što se dosad mislilo. Naime, rizik od smrtnosti povećava se čak i pri vrlo niskim razinama onečišćenja vanjskog zraka finim česticama, onima koje prije nisu bile prepoznate kao potencijalno smrtonosne. Znanstvenici su posljednjih godina prikupili mnoštvo dokaza o štetnosti onečišćenja zraka koji ukazuju da čak i niske razine mnogih onečišćujućih tvari mogu biti izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. Poznato je kako lebdeće čestice, posebno PM2,5, mogu duboko prodrijeti u pluća i krvotok ljudi, uzrokujući kardiovaskularne, cerebrovaskularne (moždani udar) i respiratorne bolesti. Osim toga, postoje dokazi da lebdeće čestice utječu i na druge organe te uzrokuju druge bolesti.
Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja 2022., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je ažurirane podatke o kvaliteti zraka za 2022. godinu te prvi put izvijestila o mjerenjima srednjih godišnjih koncentracija dušikovog dioksida (NO2), uz ozon i lebdeće čestice uobičajenog urbanog onečišćivača. Također, izvještaj uključuje i podatke o česticama promjera jednakog ili manjeg od 10 μm (PM10) ili 2,5 μm (PM2,5) koje su uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima povezanih s izgaranjem fosilnih goriva.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije preko 4,2 milijuna ljudi godišnje prerano umre zbog dugotrajne izloženosti lebdećim česticama PM2,5, dok gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama i ugrožava njihovo zdravlje.
„Otkrili smo da bi čestice promjera jednakog ili manjeg od 2,5 μm (PM2,5) godišnje mogle biti odgovorne za čak 1,5 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva diljem svijeta i to zbog učinaka pri vrlo niskim koncentracijama koje se prije nisu uzimale u obzir“, kazao je Scott Weichenthal, izvanredni profesor na Odjelu za epidemiologiju, biostatistiku i zdravlje na radu na kanadskom Sveučilištu McGill i glavni autor nedavno objavljene studije u časopisu Science Advances.
Do ovog zaključka istraživači su došli uspoređujući podatke o zdravlju i uzrocima smrtnosti za sedam milijuna Kanađana, prikupljene tijekom 25 godina, s podacima o razinama koncentracija PM2,5 čestica u cijeloj zemlji. Kanada je zemlja s niskim razinama PM2,5 čestica, što je čini savršenim mjestom za proučavanje utjecaja niskih koncentracija na zdravlje ljudi. Dobiveni podaci potom su korišteni za ažuriranje donjeg kraja ljestvice koja se koristi za opisivanje kako se rizik od smrtnosti mijenja s razinama PM2,5 čestica. Rezultat istraživanja kanadskih istraživača je poboljšano razumijevanje kako onečišćenje zraka utječe na ljudsko zdravlje na globalnoj razini.
Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija je prošle godine revidirala i znatno postrožila svoje Smjernice o kvaliteti zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs) te s ciljem zaštite zdravlja svjetske populacije preporučila nove dopuštene razine onečišćujućih tvari u zraku, od kojih neke također doprinose klimatskim promjenama. Time je svoje ranije preporuke s 10 prepolovila na 5 mikrograma (μg) po kubnom metru. Pritom je trenutačni standard Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država (EPA) od 12 ug po kubnom metru sada više nego dvostruko veći od vrijednosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
„Jasno se može zaključiti kako bi poštovanje novih smjernica WHO-a vjerojatno mnogo značilo za smanjenje zdravstvenih prijetnji i rizika te za zaštitu zdravlja i dobrobiti ljudi nego što se prije pretpostavljalo“, dodaje Weichenthal. „Sljedeći koraci su da se prestanemo fokusirati samo na masu čestica i počnemo pomnije promatrati sastav čestica jer su neke čestice vjerojatno štetnije od drugih. Uspijemo li to bolje razumjeti, to bi nam moglo omogućiti da budemo mnogo učinkovitiji u osmišljavanju regulatornih intervencija za poboljšanje zdravlja stanovništva.“
S.F. / Ekovjesnik