Milijarde ljudi diljem svijeta i dalje udišu nezdravi zrak
Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila ažurirane podatke o kvaliteti zraka za 2022. godinu
Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi te važnosti poduzimanja hitnih akcija potrebnih za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako posljedice pandemije i globalnog onečišćenja dovode do povećanja kroničnih nezaraznih bolesti poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i astme te stoga naglašava važnost napuštanja upotrebe fosilnih goriva i poduzimanja drugih konkretnih mjera za smanjenje razine onečišćenja zraka.
Uz objavu najnovijih podataka o kvaliteti zraka za 2022. godinu, Svjetska zdravstvena organizacija po prvi put izvještava o mjerenjima srednjih godišnjih koncentracija dušikovog dioksida (NO2), uz ozon i lebdeće čestice uobičajenog urbanog onečišćivača. Također, SZO uključuje i podatke o česticama promjera jednakog ili manjeg od 10 μm (PM10) ili 2,5 μm (PM2,5) koje su uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima povezanih s izgaranjem fosilnih goriva.
Nova baza podataka o kvaliteti zraka pruža dosad najopsežnije dokaze o razmjerima izloženosti onečišćenju zraka, budući da od njenog posljednjeg ažuriranja 2018. godine, a posebno pokretanja u 2011. godini, uključuje podatke za dodatnih 2000 svjetskih gradova i naselja.
U međuvremenu, prikupljeno je mnoštvo dokaza o štetnosti onečišćenja zraka koji ukazuju da čak i niske razine mnogih onečišćivača mogu biti izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. Poznato je kako lebdeće čestice, posebno PM2,5, mogu duboko prodrijeti u pluća i krvotok ljudi, uzrokujući kardiovaskularne, cerebrovaskularne (moždani udar) i respiratorne bolesti. Osim toga, postoje dokazi da lebdeće čestice utječu i na druge organe te uzrokuju druge bolesti. Dušikov dioksid (NO2) je pak povezan s respiratornim bolestima, osobito astmom, te izaziva respiratorne simptome kao što su kašalj, piskanje u prsima i otežano disanje.
SZO je prošle godine revidirao i znatno postrožio svoje Smjernice o kvaliteti zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs) te radi zaštite zdravlja svjetske populacije preporučio nove dopuštene razine onečišćujućih tvari u zraku, od kojih neke također doprinose klimatskim promjenama.
„Trenutačna energetska kriza naglašava važnost ubrzanja prijelaza na čišće i zdravije energetske sustave“, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije. „Visoke cijene fosilnih goriva, energetska sigurnost i hitnost rješavanja dvostrukih zdravstvenih izazova onečišćenja zraka i klimatskih promjena, naglašavaju hitnu potrebu brže tranzicije i to prema budućnosti u kojoj ćemo biti znatno manje ovisni o fosilnim gorivima.”
Mjere koje svjetske vlade mogu poduzeti za poboljšanje kvalitete zraka i zdravlja
Brojne svjetske vlade već poduzimaju korake za poboljšanje kvalitete zraka, no SZO poziva na intenziviranje aktivnosti kojima će se:
- Usvojiti ili revidirati i implementirati nacionalni standardi kvalitete zraka u skladu s najnovijim Smjernicama o kvaliteti zraka SZO-a;
- Pratiti kvaliteta zraka i identificirati izvori onečišćenja zraka;
- Podržati prijelaz na isključivo korištenje čiste energije u kućanstvima za kuhanje, grijanje i rasvjetu;
- Izgraditi sigurni i pristupačni sustavi javnog prijevoza i javni prostor prilagoditi pješacima i biciklistima;
- Provesti stroži standardi o emisijama i učinkovitosti vozila te provoditi obvezni pregledi i održavanje vozila;
- Investirati u podizanje energetske učinkovitosti zgrada i proizvodnju čiste električne energije;
- Poboljšati industrijska proizvodnja i gospodarenje komunalnim otpadom;
- Smanjiti spaljivanje biootpada u poljoprivredi, spriječiti šumski požari i određene aktivnosti poput proizvodnje drvenog ugljena te
- Uključiti edukaciju o onečišćenju zraka u nastavne planove i programe za zdravstvene djelatnike i osigurati alate za angažiranje zdravstvenog sektora.
Razvijene zemlje manje onečišćene lebdećim česticama, ali većina gradova ima probleme s dušikovim dioksidom
U 117 zemalja koje prate kvalitetu zraka, zrak u 17 % gradova u zemljama s visokim dohotkom ne zadovoljava SZO-ove smjernice za kvalitetu zraka u pogledu PM2,5 ili PM10 čestica, dok to isto vrijedi za kvalitetu zraka u 99 % gradova zemalja s niskim i srednjim dohotkom.
Na globalnoj razini, zemlje s niskim i srednjim dohotkom su još uvijek više izložene nezdravim razinama lebdećih čestica u usporedbi s globalnim prosjekom, dok se podaci za dušikov dioksid razlikuju te pokazuju manje razlike. Oko 4000 gradova i naselja u 74 zemlje prikuplja podatke o NO2 na razini tla, a njihova mjerenja pokazuju da samo 23 % stanovništva udiše prosječne godišnje koncentracije NO2 koje zadovoljavaju ažurirane granične vrijednosti za koncentracije.
„Nakon pandemije je neprihvatljivo da i dalje godišnje imamo sedam milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti i bezbroj izgubljenih godina dobrog zdravlja zbog onečišćenja zraka. To je ono što govorimo kada pogledamo brdo podataka o onečišćenju zraka, dokaza i dostupnih rješenja. Ipak, još uvijek se previše ulaže u onečišćenje okoliša, a ne u čist, zdrav zrak”, rekla je dr. Maria Neira, direktorica SZO-ovog Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje.
Izuzetna važnost monitoringa kvalitete zraka
Stanovništvo zemalja nižeg i srednjeg dohotka najviše su izloženi onečišćenju zraka te je najmanje pokriveno mjerenjima kvalitete zraka, no situacija se popravlja, smatraju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Europa i, donekle, Sjeverna Amerika, ostaju regije s najopsežnijim podacima o kvaliteti zraka. Mnoge zemlje niskog i srednjeg dohotka, unatoč još uvijek nedostupnim mjerenjima PM2,5 čestica, ostvaruju velika poboljšanja u mjerenjima u odnosu na posljednje ažuriranje baze podataka SZO-a 2018, a povećan je i broj gradova i naselja u kojima se prati kvaliteta zraka.
S.F. / Ekovjesnik