Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Stanovnici njemačkog glavnog grada mogu slobodno disati. Kvaliteta zraka u Berlinu značajno se poboljšala zahvaljujući zabrani vožnje vozilima sa starijim dizelskim motorima, prelasku na električne autobuse, uvođenju sve većeg broja zona s ograničenjem brzine od 30 km/h i izgradnji biciklističkih staza.

Preliminarni podaci s automatskih mjernih postaja pokazuju da je nastavljen trend smanjenja onečišćenja dušikovim dioksidom (NO2) i štetnim lebdećim česticama ili je na pojedinim gradskim prometnicama stabiliziran na niskoj razini.

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

S obzirom da onečišćeni zrak inače povećava rizik od respiratornih problema, koji su ujedno i uzrok smrti prilikom zaraze koronavirusom, više studija pokazuje kako prisutnost sitnih čestica u zraku predstavlja vektor za širenje zaraze.

Podaci Europske agencije za okoliš (European Environment Agency - EEA) potvrđuju velika smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku - posebno koncentracije dušikovog dioksida (NO2) i to uglavnom zbog smanjenog prometa i drugih aktivnosti. To posebno vrijedi za velike europske gradove čije je stanovništvo u karantenama i pod raznim mjerama ograničenja kretanja. EEA podatake prikuplja svakog sata, na oko tri tisuće mjernih postaja širom europskih zemalja.

Dana 17. ožujka u Francuskoj je točno u podne na snagu stupila odluka o uvođenju karantene u cijeloj zemlji, a u međuvremenu su postrožene provjere i povećane kazne za građane koji je krše.  Nove mjere protiv pandemije koronavirusa donijele su i neke (ne)očekivane posljedice, koje se, nažalost, još uvijek ne odnose na pomake u borbi protiv širenja zaraze, ali imamo dokaze da je priroda profitirala i u Parizu.

U glavnom gradu Sjeverne Makedonije su od ponedjeljka navečer uvedene izvanredne mjere s ciljem poboljšanja kvalitete zraka, a provodile su se do srijede u 12 sati, javlja Energetski portal.

Prema priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Skoplje je s godišnjom srednjom razinom od 40 mikrograma po kubičnom metru PM2.5 čestica u zraku - čak četiri puta većom od preporučenih razina, ponovno najonečišćeniji među glavnim gradovima Europe