Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji
Tehnologije ipak nisu najbolje rješenje za borbu protiv klimatskih promjena
Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.
Važnost prirodnih klimatskih rješenja
Posljednje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljeno u listopadu ove godine, ne ublažava trenutno stanje naše planete te upozorava da su čovječanstvu bez odlaganja potrebne hitne promjene kako bi globalno zatopljenje zadržali na najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, nakon čega zatopljenje od samo pola stupnja može znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi.
Klimatske promjene već se događaju te uvelike utječu na najranjivije populacije diljem svijeta, uključujući obalne zajednice diljem tropskih područja, kao i siromašne seoske zajednice, čija osnovna sredstva za život ovise o obradi zemlje koja je već poprilično osiromašena uslijed negativnih posljedica klimatskih promjena.
Korištenje teških fosilnih goriva poput katranskog pijeska, nafte iz Arktičkog oceana, zemnog plina i ugljena, najviše doprinose klimatskim promjenama te su do sada kreatori politika djelovanjem kroz tehnologiju i/ili politiku bili usredotočeni na smanjenje njihove potrošnje. Naravno da su prijedlozi poput većih poreza na ugljik bitni za smanjenje emisija ugljikovog dioksida, inače glavnog stakleničkog plina, od kojih čak 71 posto emisija proizvodi 100 vodećih svjetskih kompanija fosilnih goriva. Upravo se iz tih razloga mjere za smanjenje korištenja fosilnih goriva snažno održavaju u nacionalnim zakonskim obvezama 181 zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Ipak, međunarodni fokus na fosilna goriva zasjenio je najmoćniju i najisplativiju tehnologiju hvatanja ugljika na svijetu, a to su šume. Američki znanstvenici potvrđuju da su šume i ostala „prirodna klimatska rješenja“ neophodna u ublažavanju klimatskih promjena zahvaljujući njihovoj sposobnosti hvatanja i skladištenja ugljika (eng. Carbon Capture and Storage, CCS), a njihova primjena može pomoći u postizanju 37 posto klimatskih ciljeva.
Zapanjujući su podaci o količini ugljikovog dioksida koje šume mogu pohraniti: jedno stablo može pohraniti prosječno oko 48 kilograma ugljikovog dioksida u jednoj godini, a nedavno istraživanje pokazuje da netaknuti šumski ekosustavi mogu pohraniti ekvivalent emisija ugljikovog dioksida koji nastaje na cjelokupnom prostoru zemalja kao što su Peru i Kolumbija.
Uništavanje šuma treba se spriječiti
Iz gore navedenih razloga, koji ukazuju na važnost šuma u borbi protiv klimatskih promjena, kreatori politike i poslovni lideri moraju stvoriti te provoditi ambiciozne politike i inicijative kako bi spriječili krčenje šuma te poticali pošumljavanje oštećene zemlje, kao i održivo upravljanje šumama. Od posebne je važnosti zaštita šuma kojom se osigurava njihovo daljnje provođenje bitnih funkcija koje, osim utjecaja na stabilnost klime, uključuju i proizvodnju kisika, filtriranje vode te osiguravanje podrške biološkoj raznolikosti. Osim osiguravanja čistog zraka, kisike i čiste vode, u svijetu osnovna egzistencija čak 1,6 milijardi ljudi ovisi o šumama.
Nažalost, svijet se trenutno suočava s krizom deforestacije, od kojih je većina potaknuta preobrazbom u poljoprivredna zemljišta. S povećanjem atmosferskog ugljikovog dioksida, nedovoljnim smanjenjem emisija i nastavkom visokih stopa deforestacije, potrebno je hitno djelovanje kako bi se izbjegli najgori učinci klimatskih promjena.
Šumskom zaštitom i obnovom se također može riješiti i niz drugih globalnih pitanja. Na primjer, povećanje šumskog pokrova može pomoći u rješavanju problema sigurnosti hrane u mnogim područjima - istovremeno pohranjujući ugljikov dioksid, drveća mogu utjecati na povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava i osigurati poljoprivrednicima drugi izvor prihoda kroz prodaju voća, orašastih plodova ili drva. Procjenjuje se da bi povećana ulaganja u agroforestaciju (poljošumarstvo) mogla pomoći u izdvajanju 9,28 gigatona ugljikovog dioksida, štedeći pritom 709,8 milijardi dolara do 2050.
Usprkos svemu, zamjećuju se određeni napori na području zaštite šuma. Za primjer se može uzeti Izazov iz Bonna iz 2011. godine, kojim se 56 svjetskih zemalja obvezalo da do 2020. obnovi 150 milijuna, a do 2030. 350 milijuna hektara svjetskog zemljišta na kojemu je provedeno krčenje šuma i koje je degradirano.
Na trenutnoj Klimatskoj konferenciji o klimatskim promjenama koja se održava do 18. prosinca u poljskim Katowicama, svjetski čelnici imaju priliku raspraviti o konkretnim akcijama za zaštitu šuma i investiranjem u primjenu dokazanih prirodnih klimatskih rješenja koja uključuju sljedeće:
- više drveća u tlu
- više projekata pošumljavanja
- više održivog šumarstva
- više izbjegavanja deforestacije kroz održivu poljoprivredu i certficirane usjeve.
Klara Perović | Ekovjesnik