Deset godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma Parižani udišu čišći zrak

Deset godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma Parižani udišu čišći zrak

12.04.2025 ekovjesnik

Od 2005. do 2024. prepolovljeno onečišćenje zraka u Parizu i regiji Île-de-France

Napori uloženi u smanjenje onečišćenja zraka, a time i povezanog negativnog učinka na zdravlje građana, uvelike su se isplatili. Istraživanje organizacije Airparif potvrđuje da se kvaliteta zraka u Parizu i regiji Île-de-France nastavlja poboljšavati već puna dva desetljeća!

Čelnici 185 zemalja svijeta, koji su se sastali u Parizu na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP21, dana 12. prosinca 2015. dogovorili su međunarodni ugovor za borbu protiv klimatskih promjena. Pariški klimatski sporazum stupio je na snagu 2016. godine i označio prekretnicu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Potpisnici su se ujedinili oko zajedničkih ciljeva: ograničenja porasta globalne prosječne temperature na ispod 2 °C, jačanja prilagodbe klimatskim promjenama i pokretanja financiranja ekološke tranzicije.

Prije potpisivanja Pariškog sporazuma znanstvenici su do 2100. predviđali porast prosječne temperature od 3,5 °C. Zahvaljujući početnim naporima od tada je prognoza spuštena na +2,5 °C, iako je riječ o rezultatu koji je daleko od početnog cilja (+1,5 °C).

Deset godina kasnije, i dalje svjedočimo zabrinjavajućem porastu emisija stakleničkih plinova, a vremenske nepogode i ekstremni toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji. Unatoč naporima znanstvene zajednice, sve glasnijim upozorenjima i jasnim dokazima o klimatskoj krizi, globalna reakcija ostaje prespora i nedovoljna.

Pariz nije gubio vrijeme

Grad koji je bio domaćin povijesne UN-ove konferencije 2015. godine posljednjih je deset godina provodio brojne mjere za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama. Urbane transformacije bile su usmjerene na smanjenje prometa i s njim povezanog onečišćenja zraka i buke te ozelenjivanje javnih prostora i povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete.

Kvaliteta zraka u Parizu i regiji Île-de-France 2024. - Prosječna godišnja koncentracija NO2 po kubnom metru (μg/m³) © Airparif

Rezultati su mjerljivi, konkretni i zadivljujući. U proteklih dvadeset godina tako se prepolovilo onečišćenje zraka u regiji Île-de-France. Prema istraživanju koje je proveo Airparif, neovisna organizacija za praćenje i pružanje informacija o onečišćenju zraka u Parizu i regiji Île-de-France, „koncentracije najštetnijih onečišćivača zraka značajno su smanjenje u razdoblju od 2005. do 2024. godine.“ Onečišćenje zraka doslovno je prepolovljeno: koncentracije lebdećih čestica PM2,5 smanjene su za 55, a dušikovog dioksida (NO2) za 50 posto.

Parižani i stanovnici njegove regije, njih više od 12,4 milijuna, udišu sve čišći zrak. Prema organizaciji Airparif, ovaj kontinuirani pad onečišćenja zraka u posljednja dva desetljeća povezan je s kombinacijom europskih, nacionalnih i lokalnih propisa i javnih politika. U francuskom glavnom gradu već su se dogodile, naravno, i urodile plodom, brojne velike promjene poput zabrane prometa uz desnu obalu rijeke Seine ili uspostavljanja zone niske emisije (Zone à faibles émissions – ZFE), dok su druge novijeg datuma, poput prošlogodišnjeg uspostavljanja zone ograničenog prometa (Zone à trafic limité – ZTL) i smanjenja brzine na pariškoj obilaznici.

>>> Pročitajte još >>> Potvrđeni pozitivni učinci smanjenja brzine na pariškoj obilaznici

Kvaliteta zraka u Parizu i regiji Île-de-France 2024. - Prosječna godišnja koncentracija PM2,5 čestica po kubnom metru (μg/m³) © Airparif

Još ambiciozniji ciljevi do 2030.

Ove promjene trebale bi omogućiti nastavak napora s ciljem stupanja na snagu 2030. novih, strožih europskih graničnih vrijednosti, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Trenutačno je samo 800 stanovnika (Franciliens) regije Île-de-France, odnosno jedan posto ukupnog stanovništva, izloženo prekoračenju praga važećih regulatornih vrijednosti. Međutim, uzimajući u obzir nove granične vrijednosti za 2030. i njihovu primjenu na podatke Airparifovog istraživanja, prekoračenjima pragova izloženo je ipak 2,6 milijuna stanovnika regije ili njih 20 posto.

Kvaliteta zraka u Parizu 2007. i 2012. - Prosječna godišnja koncentracija NO2 po kubnom metru (μg/m³) Izvor: Airparif © APUR

Projekcije organizacije Airparif procjenjuju da će se velika većina regije Île-de-France moći uskladiti s novim graničnim vrijednostima ako se nastavi provedba aktualnih mjera, čak i ako će „biti potrebni dodatni napori u blizini glavnih prometnih pravaca“. I to s dobrim razlogom: ta su područja – pariška obilaznica te autoceste A1, A3, A4, A6 i A86 – i dalje najzagađenija.

„Nastavak i širenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka trebalo bi spriječiti 7900 preuranjenih smrtnih slučajeva“, procjenjuje Airparif.

Kvaliteta zraka u Parizu 2017. i 2023. - Prosječna godišnja koncentracija NO2 po kubnom metru (μg/m³) Izvor: Airparif © APUR

Gradovi kao pokretači promjene

Deset godina nakon što je ugostio COP21, Pariz je više nego ikada prije predan zaštiti klime i postizanju cilja klimatske neutralnosti. Povodom ove važne obljetnice, Grad Pariz priprema izložbu „Od Pariza do Beléma, deset godina gradskih akcija za klimu“ („De Paris à Belém, dix ans d’actions des villes pour le climat“), koja će se u lipnju otvoriti u pariškoj Gradskoj vijećnici – ispred koje bi već trebala biti otvorena treća pariška urbana šuma.

Izložba će posjetiteljima otkriti velike urbane transformacije tridesetak gradova diljem svijeta, a dio izložbe bit će posvećen i povijesti borbe za zaštitu klime. COP30 održat će se od 10. do 21. studenog 2025. u brazilskom gradu Belému, na estuariju rijeke Amazone, pa će izložba dijelom biti posvećena i toj konferenciji.

Za ostvarenje klimatskih ciljeva i pronalaženje odgovora na klimatske izazove potrebno je još puno rada, no međunarodni napori nastavljaju se potaknuti sve većim brojem građana, ali i gradova. Pariz je jedan od gradova koji posebno prednjači u ostvarivanju zacrtanih ciljeva zaštite klime, planira postići klimatsku neutralnost do 2050., a usvojio je i klimatski plan koji sadrži 500 aktivnosti koje će se provoditi na razini cijelog grada, ali i u svakom od 20 pariških arondismana. Francuska metropola već sada dokazuje da je zelenija budućnost moguća i da je na dobrom putu!

Obale Seine bez automobila © Amin Zabardast / Unsplash

Više prirode u Gradu Velikih Promjena

Pariz su posljednjih desetak godina obilježili brojni projekti, zahvaljujući kojima ovaj veliki grad postaje sve inkluzivniji, zeleniji, ugodniji i klimatski otporniji. Grad Pariz putem svojih internetskih stranica građane upoznaje s projektima koji se provode na području cijelog grada, a upisivanjem određene adrese može se vidjeti što se promijenilo ili će se uskoro promijeniti u svakoj gradskoj četvrti.

U Gradu Parizu posebno ističu kako je u posljednjih deset godina onečišćenje zraka smanjeno za 40 posto, izgrađeno je 550 kilometara novih biciklističkih staza te posađeno više od 155 000 novih stabala (od predviđenih 170 000 do 2026.) i stvoreno 45 hektara novih zelenih površina. Također, obnovljeno je više od 300 javnih zgrada u kojima je prepolovljena potrošnja energije i povećana energetska učinkovitost.

Prva pariška urbana šuma s 478 stabala na Katalonskom trgu (14.) otvorena je 12. lipnja 2024. © Guillaume Bontemps | Ville de Paris

Pariz je posljednjih godina dobio veliku međunarodnu pozornost zbog svoje uspješne zelene tranzicije i stekao reputaciju grada koji proaktivno djeluje na smanjenju automobilskog prometa, zabranjujući vozila koja zagađuju okoliš, ograničavajući brzinu i smanjujući prostor za automobile. Novi planovi za uklanjanje asfalta i parkirališnih mjesta iz javnog prostora nadogradnja su već dovršenih projekata kojima su stvoreni novi zeleni i pješački prostori te obnovljeni gradski trgovi koji su ponovno pretvoreni u dnevni boravak na otvorenom, kao u vrijeme prije dominacije automobila u drugoj polovici 20. stoljeća.

Promjene su najvidljivije na ulicama

Parižani se danas u mnogo većem broju voze biciklom, a zahvaljujući ambicioznom planu gradnje biciklističkih staza, mreža se povećala za više od 300 posto. Javni prijevoz se konstantno unapređuje, a na mnogim se lokacijama više ni ne čuje zvuk automobila. Posebna pažnja posvetila se djeci pa je ozelenjeno gotovo 300 školskih ulica (rues aux écoles) koje su danas zatvorene za promet, a mnoge su asfaltirane površine pretvorene u vrtove, igrališta ili sjenovite šetnice. Te mjere doprinose ne samo sigurnosti i zdravlju djece, već i borbi protiv efekta urbanih toplinskih otoka.

Zadivljujuća zelena transformacija grada nastavit će se i sljedećih godina stvaranjem desetak parkova i novih zelenih površina, uključujući 30 hektara do 2026. godine. Svaki stanovnik Pariza tako će na raspolaganju imati 10 četvornih metara zelenih površina. Diljem Pariza nastavit će se sa širenjem otoka svježine, kako sadnjom drveća, tako i uređenjem novih 500 vrtnih ulica, koje će nuditi zaštitu od vrućina, ali i pomagati u snižavanju temperature zraka.

Kruna zelene transformacije Pariza svakako su bile odgovornije, uključivije, održivije i SEINEzacionalne Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu 2024. koje su pokazale kako veliki sportski događaji mogu ponuditi odgovor na izazove suvremenog svijeta, ali i postavile nove standarde održivosti i uključivosti sportskih događaja. Igre su bile više od sporta – bili su to trenuci ponosa, klimatske i društvene zrelosti, ali i dokaz da su ogromne promjene moguće kada ih vodi ljubav prema gradu i ljudima.

Ni Pariz nije izgrađen za jedan dan, no gotovo polovica zgrada je Haussmannova ostavština

Pariška Agencija za urbanističko planiranje APUR (Atelier parisien d’urbanisme) mapirala je sve pariške građevine te izradila kartu koja omogućuje pregled vremena izgradnje pariških zgrada. Od središta Pariza s njegovim povijesnim zgradama izgrađenim uz rijeku Seinu prije Francuske revolucije do modernih zgrada koje svjedoče o urbanom širenju grada, ističe se prvi podatak prema kojem je devet posto zgrada izgrađeno prije 1800. godine.

Riječ je o otprilike 11 200 zgrada koje se uglavnom nalaze u četvrtima koje su bile pošteđene tijekom velike obnove baruna Haussmanna. Zgrade koje datiraju iz razdoblja prije 19. stoljeća predstavljaju 42 posto građevina u središtu Pariza i 34 posto građevina u 6. arondismanu. To su jedini dijelovi Pariza koji još uvijek imaju brojne uske ulice s nepravilnim zgradama i sušta su suprotnost Haussmannovom stilu.

Druga polovica 19. stoljeća obilježila je razdoblje velikih radova koji su potrajali sve do Prvog svjetskog rata i koji su oblikovali Pariz kakvog danas poznajemo. 45 posto pariških zgrada potječe iz tog razdoblja kada je stvorena mreža avenija i bulevara, a prosječna širina ulica porasla s 12 metara 1852. na 24 metra 1860.

U tom su razdoblju izgrađeni željeznički kolodvori Gare de Lyon i Gare du Nord, kazališta na trgu Place du Châtelet, Opera i Hôtel-Dieu te parkovi Monceau, Buttes-Chaumont i Montsouris. Godine 1860. Pariz se proširio i gotovo udvostručio svoju površinu uključivanjem susjednih općina Belleville, Les Batignolles i drugih.

Samo tri posto zgrada iz 21. stoljeća

Posljednja velika faza izgradnje u Parizu dogodila se u drugoj polovici prošlog stoljeća. U tom razdoblju izgrađeno je gotovo 15 posto sadašnjih zgrada, uključujući četvrt Italie, Bassin de la Villette, stvaranje niza visokih zgrada Front de Seine duž obale Seine u 15. arondismanu i četvrt oko parka André-Citroën.

Od 2000. godine određeni razvojni projekti obogatili su graditeljsku baštinu, posebno u dijelovima grada kao što su Batignolles, Porte des Lilas ili Paris Rive Gauche. Iako su ove transformacije minimalne, a zgrade izgrađene u 21. stoljeću čine samo tri posto u povijesnom gradu poput Pariza, one pokazuju da se glavni grad Francuske neprestano razvija te postaje suvremeniji, ali i održiviji i zeleniji.

Pariz također sve više ulaže u obnovljive izvore energije i lokalnu proizvodnju energije. Tako se na brojnim krovovima javnih zgrada postavljaju solarni paneli, a mreža punionica za električna vozila kontinuirano širi.

Deset godina nakon povijesnog Pariškog klimatskog sporazuma, Pariz pokazuje da lokalne vlasti mogu biti motor promjena i da klimatska politika ne mora biti apstraktna – ona se itekako može osjetiti na ulici, pod krošnjom drveta, ali i udisanjem čistijeg zraka.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

>>> Pročitajte još >>> Pariz 2050. gradi se već sada!