Klimatske promjene ubijaju arktičke divlje sobove
U posljednja dva desetljeća populacija divljih sobova smanjena je za više od pola
Daljnje zagrijavanje arktičke atmosfere dovodi do velikih okolišnih promjena, ali i do ugrožavanja brojnih životinjskih vrsta, između kojih se ističe arktički divlji sob koji je izgubio više od pedeset posto svoje populacije u posljednjih dvadeset godina.
Novi izvještaj o stanju Arktika izdan od strane američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) otkriva da se populacija divljih sobova smanjila za više od pola tijekom posljednje dva desetljeća. Prema izvještaju, utjecaj klimatskih promjena na Arktiku rezultirao je smanjenjem populacije divljih sobova s 5 milijuna na samo 2,1 milijuna.
Utvrđeno je da su vremenske prilike i vegetacijske promjene u arktičkoj tundri imale veliki negativan utjecaj na sobove, a najgore je pogođeno divlje stado u sjevernoj Kanadi i Aljasci, gdje se njihov broj smanjio za više od 90 posto.
„Zbog klimatskog zagrijavanja suočeni smo sa sve sušnijim razdobljima, a zagrijavanje samo po sebi dovodi do promjene vegetacije“, rekao je profesor Howard Epstein, okolišni znanstvenik s američkog Sveučilišta u Virginiji. Epstein je bio jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u istraživanju za novo NOAA-ino izvješće, a objasnio je kako su se sobovi hranili lišajevima, koji rastu u prizemnijim slojevima, no, toplija klima pogodovala je rastu više vegetacije koja je tako preuzela primat na tom području i istisnula niže vegetacije poput lišajeva.
Toplija klima također podrazumijeva i prisustvo više kukaca, čime sobovi gube mnogo energije u pokušajima da ih uklone sa sebe ili da se sklone u područja gdje ih nema.
Osim toga, prevelike količine kiše uzrokuju dodatne probleme jer padajući na snježnu podlogu stvaraju tvrde slojeve leda koji pokrivaju tundru i tako onemogućavaju životinjama prodiranje do hrane.
Da bi se navedeno stanje zaustavilo, nužno je smanjenje emisija ugljikovog dioksida i ograničavanje porasta temperatura na globalnoj razini. To ne samo da će pomoći očuvanju brojnih vrsta, već će i smanjiti ekstremne vremenske prilike diljem svijeta.
Klara Perović / Ekovjesnik