Oceani imaju golem kapacitet za apsorpciju stakleničkih plinova, a zbog niskih temperatura Arktički ocean skladišti posebno veliku količinu CO2 u odnosu na svoju površinu. Međutim, taj učinak će u budućnosti postati slabiji, a jedan od uzroka su klimatske promjene. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pokazuje koliko CO2 iz Arktičkog oceana dospijeva u atmosferu otapanjem permafrosta.

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

Prema najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. bila viša nego u bilo kojem prethodnom srpnju. Globalne prosječne temperature površine mora istovremeno su bile 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (National Oceanic and Atmospheric Administration - NOAA) potvrdila je da je uz rekordne površinske temperature mora i rekordno nisku pokrivenost mora ledom prošli mjesec bio najtopliji lipanj u posljednje 174 godine.

Globalne prosječne temperature površine mora prošlog su mjeseca dosegle razine bez presedana za lipanj. U sjevernom Atlantiku zabilježene su iznimno tople površinske temperature mora uz nekoliko ekstremnih morskih toplinskih valova.

Europska svemirska agencija (European Space Agency - ESA) je uoči Noći vještica objavila nedavnu snimku Copernicus Sentinel-2 koja prikazuje pukotinu „Halloween Crack“ na Antarktici.

U Europi je 2021. zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja uz 1,0 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., praćeno velikim poplavama u zapadnoj Europi i suhim uvjetima na Mediteranu.

Mikroplastika je dospjela u sve dijelove našeg planeta. Pronađena je posvuda - od najvećih planinskih vrhova do najvećih oceanskih dubina, otkrivena je u zraku i uzorcima kiše, a ustanovljeno je i kako vrlo vjerojatno svatko od nas tjedno pojede prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Međutim, nova studija pokazuje kako je svoj put do udaljenih krajeva planeta pronašao još manji i štetniji oblik plastičnog onečišćenja.

Anomalije prosječne rujanske temperature u Europi općenito su veće i promjenjivije u odnosu na ostatak svijeta. Tako je prema prosječnoj temperaturi, 0,2 °C nižoj od prosjeka za razdoblje 1991.-2020., ovogodišnji rujan bio najhladniji još od 2013. godine, a uslijedio je nakon relativno „hladnog“ kolovoza.

Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda, akademske i istraživačke institucije UN-a, razmatra 10 različitih katastrofa koje su se dogodile 2020. i 2021. godine te otkriva njihovu međusobnu povezanost, iako su se dogodile u različitim dijelovima svijeta.