Zašto još nije proradio prvi svjetski sustav za čišćenje oceana?
The Ocean Cleanup projekt
Ambiciozan projekt čišćenja oceana kojim se trebalo stati na kraj plutajućim otocima otpada usred Tihog oceana nailazi na probleme te više od dva mjeseca nakon postavljanja na onečišćeno područje još uvijek nije započeo sa svojim radom.
Prekomjerna ljudska potrošnja plastike stvorila je vrtložne mase u kružnim strujama oceana, a studija objavljena u trećem mjesecu ove godine u časopisu Nature potvrdila je kako je stanje puno gore nego što se očekivalo. Veliki pacifički otok otpada (GPGP - Great Pacific Garbage Patch), koji se nalazi između Havaja i Kalifornije, čaj je 16 puta veći od procijenjene vrijednosti te je sa 79.000 tona plastike koja se rasprostire preko 1,6 milijuna četvornih kilometara u sjevernom Pacifiku, veći od površine Quebeca.
Zanimljivo je kako je prvi pokušaj čovječanstva da se obračuna s problemom prekomjerne plastike u oceanu ideja Boyana Slata - nizozemskog studenta hrvatskog podrijetla, čiji je prvi plutajući sustav za čišćenje svjetskih mora i oceana od plastike u listopadu postavljen na području GPGP-a, u sklopu Ocean Cleanup projekta.
Great Pacific Garbage Patch, listopad 2018. / Foto: The Ocean Cleanup
Sustav je koncipiran tako da brod Maersk Launcher za sobom vuće goleme plutajuće cijevi, duge oko 600 metara i ispunjene zrakom, koje dosad čine najveću napravljenu morsku barijeru pod nazivom System 001, a za koju se predviđa da će u idućih pet godina ukloniti polovicu, odnosno oko 40.000 tona plastike nakupljene unutar GPGP-a.
Zamišljeno je da zmijolika barijera, formirana u obliku potkove, slobodno pluta nošena morskim strujama i vjetrovima prikupljajući pritom otpad pomoću 3-metarskih pregrada unutar cijevi koje ne utječu na nesmetano plivanje riba i ostalih morskih životinja.
System 001 - Great Pacific Garbage Patch, studeni 2018. / Foto: The Ocean Cleanup
Gdje je zapelo?
No, mjesecima nakon postavljanja sustava na problematično području, iz projektnog tima su priznali kako ovaj višenamjenski sustav privlači i koncentrira plastiku, ali je i ne zadržava. Njegov utemeljitelj, Boyan Slat, smatra kako sustav možda putuje presporo da bi uspio zadržati plastiku: „Ponekad se sustav zapravo kreće malo sporije od plastike, što naravno ne želite jer tako riskirate ponovno gubljenje plastike.”
Inženjeri projekta trenutno rade na povećanju brzine uređaja, a Slat je unatoč početnom neuspjehu optimističan: „Ono što mi nastojimo učiniti još nitko nikada nije pokušao i naravno da ćemo morati popraviti još nekoliko stvari prije nego što sustav u potpunosti postane operativan.”
Plastični otpad - Great Pacific Garbage Patch / Foto: The Ocean Cleanup
Ipak, stručnjaci i ostali kritičari izražavaju sumnju u vezi s Ocean Cleanup konceptom, pogotovo zbog straha od oštećenja morskih organizama, a tvrde i kako plastični otpad nije prisutan samo u plutajućem stanju na oceanskoj površini, već je njegovo postojanje detektirano čak i na morskom dnu, kao i ostalim područjima vertikalno kroz ocean.
Također, pri rješavanju problema plastičnog onečišćenja stručnjaci su mišljenja da su najbitnije preventivne mjere, poput političkih odluka kojima će se zabraniti korištenje jednokratnih plastičnih predmeta te tako odmah u početku spriječiti njihov prodor u oceane.
Posada uklanja golemu zapetljanu količinu ribarskih mreža, Great Pacific Garbage Patch, studeni 2018. / Foto: The Ocean Cleanup
S ciljem drastičnog smanjenja plastičnog onečišćenja okoliša, u Europskoj uniji je u srijedu, 19. prosinca postignut okvirni dogovor kojim se od 2021. godine zabranjuje upotreba plastike za jednokratnu upotrebu poput plastičnih tanjura ili slamki, čime će se okolišna šteta smanjiti za čak 22 milijardi eura – koliko iznosi procijenjeni trošak plastičnog onečišćenja u Europi do 2030. godine.
Klara Perović / Ekovjesnik