Povratak ugroženih vrsta morskih sisavaca i kornjača
Razlog za slavlje! Oporavlja se više od 75 posto morskih vrsta zaštićenih američkim zakonom o ugroženim vrstama!
Rezultati studije koju su proveli američki znanstvenici iz Centra za biološku raznolikost potvrđuju kako se provođenjem strožeg zakona zaštite i pažljivijim upravljanjem oporavilo više od 75 posto ugroženih vrsta morskih sisavaca i kornjača.
Američki zakon o ugroženim vrstama ipak funkcionira – zaključak je to recenzirane studije provedene od strane znanstvenika Centra za biološku raznolikost i objavljene u znanstvenom časopisu PLOS ONE.
Studija je obuhvatila 31 populaciju 19 vrsta morskih sisavaca i kornjača u SAD-u kojima je odobrena zaštita unutar Zakona o ugroženim vrstama (Endangered Species Act - ESA) i utvrdila da je došlo do povećanja oko tri četvrtine ugroženih vrsta.
„Zakon o ugroženim vrstama ne samo da je spasio kitove, morske kornjače, morske vidre i morske krave od izumiranja, nego je drastično povećao njihovu populaciju, stavljajući ih time na siguran pun njihova potpunog oporavka”, rekla je Shaye Wolf, koautorica studija i znanstvenica Centra za biološku raznolikost. „Ljudi često uništavaju morske ekosustave, ali naša studija pokazuje da uz strože zakone i pažljivo upravljanje možemo oporaviti brojne ugrožene vrste.”
Ukupno, povećalo se 77 posto ispitanih populacija, šest se smanjilo, a 16 posto nije pratilo vidljiv trend. 78 posto populacije morskih sisavaca se povećalo, dok se devet posto, što predstavlja dvije vrste, smanjilo. Poraslo je i 75 posto populacija morskih kornjača, a nijedna od ispitivanih populacija kornjača nije se smanjila.
U nastavku donosimo istaknute priče o uspješnom oporavku vrsta, ali navodimo i jedan ključni neuspjeh tog postupka.
Foto: Twitter / Center for Biological Diversity
Havajski grbavi kitovi
Devet godina nakon što se prvi put navode – 1979. godine, zabilježeno je postojanje samo 800 kitova ove vrste. Do 2005. bilo ih je više od 10.000, a do 2016. su se u potpunosti oporavili te su uklonjeni s popisa ugroženih vrsta.
Foto: Twitter / Center for Biological Diversity
Južne morske vidre
Južne morske vidre žive uz obale središnje Kalifornije, a njihov se broj povećao s 1.443 u 1979. na 2.688 u 2017., približavajući se cilju njihova potpunog oporavka.
Goleme želve
Godine 1979. bilo je samo 62 gnijezda ove vrste morskih kornjača (Chelonia mydas) na području cijele Floride, da bi se ta brojka u 2017. povećala na čak 53.102. Ovo masovno povećanje posljedica je zaštite njihovih gnjezdišta, uvođenja zabrane ubijanja kornjača i ulaganja napora za smanjenje smrtnih slučajeva uzrokovanih korištenjem ribolovne opreme.
Južni kitovi ubojice
Južni kitovi ubojice bili su jedina proučavana populacija čiji se broj još uvijek ozbiljno smanjuje. Razlog je taj što američka vlada još uvijek nije zaštitila čitavo područje njihova staništa, kako to zahtijeva zakon. Druge vrste čiji su se brojevi smanjili, poput havajskih morskih medvjedica (Monachus schauinslandi), sada su u oporavku.
24 ispitivane vrste koje su pokazale najuspješniji oporavak, na listu ugroženih vrsta dodane su još prije 20 godina ili više, što upućuje da vrijeme igra bitnu ulogu u oporavku vrsta.
„Čini se da su se mjere zaštite koje je pokrenuo ESA, kao što su ukidanje eksploatacije, prilagođeno upravljanje vrstama i uvođenje propisa o ribarstvu te druge nacionalne i međunarodne mjere, pokazale kao vrlo uspješne u promicanju oporavka vrsta, što je dovelo do uklanjanja nekih vrsta s liste ugroženih vrsta i povećanja populacija”, napisali su autori studije.
Inače, objava ove studije dolazi u presudno vrijeme rasprave o budućnosti Zakona o ugroženim vrstama, budući da su republikanci američkog Kongresa i Trumpova administracija već poduzeli korake kako bi oslabili njegovu zaštitu.
„Oporavak ugroženih vrsta u konačnici ovisi o adekvatnoj provedbi alata Zakona o ugroženim vrstama, kao i o drugim mjerama očuvanja”, upozorili su autori. „Studije su pokazale da su neuspjeh vlade u potpunoj provedbi ovog zakona i njeno neadekvatno financiranje aktivnosti očuvanja vrsta glavni problemi za oporavak vrsta.”
Klara Perović / Ekovjesnik