Prijedlog novog plana prehrane za čitav planet
Promjenom prehrambenih navika do smanjenja učinaka klimatskih promjena i postizanja održivih djelatnosti
Skupina znanstvenika iz cijeloga svijeta napravila je novi plan prehrane koji bi trebao odgovarati svim svjetskim državama. Također, znanstvenici smatraju kako samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti promjenu globalnog prehrambenog sustava i vratiti poljuljane ekosustave u ravnotežu.
Globalni cilj: prehrana zdrava za ljude, ali i okoliš
Međunarodna skupina znanstvenika koji se bave zdravljem i istraživanjem klime propisala je novi plan prehrane prilagođen svim ljudima na Zemlji. Ukratko, propisani plan prehrane uključuje više povrća, svježeg voća, cjelovitih žitarica i mahunarki te manje mesa i šećera, uz stvaranje manje količine otpada i redovito brojanje unesenih kalorija.
Ako 200 država svijeta prihvate ovaj globalni plan prehrane i počnu slijediti upute stručnjaka, poljoprivrednici budućnosti će bez problema moći nahraniti deset milijardi ljudi do 2050. godine, pomoći u suzbijanju klimatskih promjena i spriječiti 11 milijuna prijevremenih smrti godišnje.
„Prehrambena“ komisija, koju sponzorira jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih medicinskih časopisa The Lancet, omogućava ostvarenje prvih znanstvenih ciljeva za zdravu prehranu, uključujući i ostvarivanje održivog sustava proizvodnje hrane na globalnoj razini.
Komisija je rezultat trogodišnjih konzultacija 37 stručnjaka iz 16 država, među kojima su stručnjaci za zdravlje, prehranu, ekološku održivost, ekonomiju i političko upravljanje.
Zacrtani cilj je unutar realnog dosega
Ovdje se prvenstveno radi o dvostrukom problemu globalne opskrbe hranom. Naime, sveukupno tri milijarde ljudi na svijetu je ili pothranjeno ili se približava kliničkoj pretilosti jer su suviše dobro hranjeni.
Globalna proizvodnja hrane u sadašnjem obliku od velike je pomoći globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, ubrzanom gubitku bioraznolikosti, onečišćenju rijeka, jezera i obala sa sve većim razinama dušika i fosfora te neodrživom korištenju zemljišta i slatke vode.
„Način na koji proizvodimo hranu koju jedemo određuje zdravlje ljudi i čitavog planeta, a trenuto to vrlo ozbiljno pogrešno shvaćamo“, rekao je Tim Lang, znanstvenik za prehranu na Gradskom sveučilištu u Londonu i jedan od autora spomenute studije.
„Potreban nam je značajan popravak, odnosno promjena globalnog prehrambenog sustava do sada još neviđenih razmjera, koja je primjerena stanju svake zemlje. Iako se ovi problemi ne mogu lako i brzo riješiti, postavljeni cilj je unutar svjetskog dosega i postoje mogućnosti za prilagođavanje međunarodnih, lokalnih i poslovnih politika. Znanstveni ciljevi koje smo osmislili za zdravu i održivu prehranu važan su temelj koji će poduprijeti i pokrenuti potrebnu promjenu na bolje“, objasnio je Lang.
Studija se istovremeno bavi time što bi trebalo biti na globalnom stolu te kako će do tamo stići. Pretpostavljeni dnevni unos za aktivnu mušku odraslu osobu od 70 kilograma u dobi od 30 godina, ili za ženu od 60 kilograma, je do 2.500 kilokalorija dnevno s oko 35 posoto unosa cjelovitih žitarica i gomoljastog povrća.
Preporučuje se limit od 14 grama crvenog mesa dnevno te 500 grama povrća i voća. Globalni apetit za crvenim mesom i šećerom itekako se mora smanjiti, dok se konzumacija orašastih plodova, povrća, mahunarki i voća mora udvostručiti.
Izvor: The Lancet
Također se preporučuje pravilna, odnosno jednolika raspodjela pojedine vrste hrane na globalnoj razini. Stanovnici Sjeverne Amerike pojedu više od šest puta preporučene količine mesa, dok ljudi u južnoj Aziji trenutno konzumiraju samo polovicu preporučenih količina.
Ljudi širom svijeta previše ovise o hrani koja sadrži škrob, poput krumpira i manioke. Tako se škrobna hrana u subsaharskoj Africi konzumira čak 7,5 puta više od preporučenog. Ako ljudi usvoje zdravu prehranu i ograniče upotrebu prerađene hrane, spriječilo bi se između 10,9 i 11,6 milijuna preranih smrti svake godine.
Jedinstvena promjena
Kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi potrebna je promjena kakva do sada nije zabilježena u povijesti. Proizvodnja se na neki način mora intenzivirati, no uz istovremenu zaštitu šuma i savana. Također, potrebno je što prije zaustaviti upotrebu fosilnih goriva.
Drugi autor ove studije, Johan Rockström iz Štokholmskog centra za prilagodljivost, nazvao je tu promjenu novom globalnom poljoprivrednom revolucijom. „Dobra vijest je da, ne samo da je takva revolucija izvediva, već imamo sve više dokaza da se ona može postići kroz održivo intenziviranje koje koristi i poljoprivreniku i potrošaču i planetu“, rekao je Rockström.
Potrebna je globalna perspektiva
„Čovječanstvo sada predstavlja prijetnju stabilnosti planeta Zemlje. Stoga se održivost prehrambenog sustava mora definirati iz perspektive planeta“, navodi Rockström.
Navedena studija najnovija je i najuvjerljivija iteracija niza znanstvenih radova koji su, iznova i iznova, raspravljali o promjeni u prehrani čitavog planeta, prijelazu na učinkovitije metode uzgoja i s većim fokusom na pravedno raspodjeljeni kapital na čitavoj Zemlji.
Trebalo bi biti tehnički moguće uzgojiti hranu za cijeli planet bez gubitka produktivnosti i bez daljnjeg uništavanja divljine i prirodnih ekosustava.
Plan od pet točaka
Lancetova komisija predložila je strategiju koja se sastoji od pet točaka. Ona uključuje kampanje i političke procjene za promicanje održivih izvora; prelazak s visokovrijednih i količinom velikih usjeva na veću raznolikost biljaka bogatih hranjivim tvarima; odgovarajuće poljoprivredne prakse; pažljivo upravljanje korištenjem zemlje i oceana, zajedno sa zaštitom prirodnih područja; i zajedničko nastojanje da se barem prepolovi količina otpada od hrane, što je problem u zemljama s visokim prihodima, u siromašnim zemljama i u zemljama sa srednje visokim dohotkom.
Ovo je jedna u nizu studija koju je objavio The Lancet kako bi riješio globalni problem povezan s klimom. U prosincu prošle godine isti je časopis proveo mjerodavnu procjenu zdravstvenih troškova ekstremnih vrućina za naredna desetljeća.
Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet, navodi kako je pitanje globalne prehrane „svačiji i ničiji problem“. Promjena koju ova Komisija želi provesti nije površna niti jednostavna te zahtijeva usmjeravanje pažnje na složene sustave, poticanje i propise, zajedno sa zajednicama i vladama na više razina, koje imaju ulogu u redefiniranju načina na koji se hranimo.
„Naša veza s prirodom krije odgovor na sve naše probleme i pitanja, i ako možemo jesti na način koji odgovara i Zemlji i našem tijelu, prirodna ravnoteža resursa na planetu bit će obnovljena. Sama priroda koja nestaje ima ključ za preživljavanje ljudi, ali i samog planeta“, zaključio je Horton.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik