Vlada RH je ovom odlukom „poklonila” i ostatak teritorija naftnim kompanijama
Zelena akcija o projektu LNG-a na otoku Krku i bušenju Dinarida
Nakon jučerašnjih odluka Vlade RH koja se tiču financiranja prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku i pokretanja postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, putem priopćenja očitovala se i Zelena akcija.
U nastavku u cijelosti prenosimo današnje priopćenje Zelene akcije.
Izgleda da nema toga što Vlada RH neće učiniti u svrhu realizacije projekta LNG terminala na Krku, a kojeg će platiti porezni obveznici bez obzira na njegovu očiglednu neisplativost i štetnost.
Vlada RH je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku kako će se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske sufinancirati plutajući LNG terminal u ukupnom iznosu od čak 100 milijuna eura. Dodatno, HEP i Plinacro, kao suvlasnici tvrtke LNG Hrvatska d.o.o., će snositi trošak od 32,6 milijuna eura, što znači da će država financirati ovaj projekt s oko milijardu kuna.
„Vlada RH ponovno donosi važne odluke daleko od očiju građana i građanki, a posebno lokalne i regionalne zajednice. Nažalost se obistinilo ono na što smo upozoravali, a to je da će teret ovog štetnog i neisplativog projekta pasti na leđa građana i građanki”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije, voditeljica kampanje „Kontra LNG-a".
Foto: Zelena akcija
Podsjetimo, udruge Zelena akcija i Zelena Istra su u svibnju prošle godine uputile tužbu Upravnom sudu u Rijeci protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti zahvata plutajućeg LNG terminala za okoliš. Prvo ročište na sudu održano je u studenom.
„Nedopustivo je da se ovakve odluke, kao i najave ministra Ćorića o skorašnjem početku realizacije projekta donose dok je sudski proces još uvijek u tijeku. Ovakvo nešto bi se moglo protumačiti kao utjecaj na pravosuđe jer se unaprijed pretpostavlja kakva će biti odluka suda”, komentirala je Mileta.
Dodatno, najave ministra Ćorića o početku radova u ožujku ove godine prejudiciraju odluku Europske komisije o odobrenju državne potpore za ovaj projekt. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike se obvezalo ishoditi potrebne suglasnosti u roku od šest mjeseci, a prije isplate sredstava.
„Čini se kako određeni članovi Vlade imaju vidovnjačke sposobnosti s obzirom da najavljuju početak radova bez obzira što potrebne procedure još nisu završene”, dodala je Mileta.
Karta istražnih prostora
Na istoj je sjednici Vlada RH dala zeleno svjetlo novim natječajima za istraživanja nafte i plina na kopnu. Nakon Slavonije, Podravine, Banije i ostatka sjeverne Hrvatske. Vlada je ovom odlukom „poklonila” i ostatak teritorija Republike Hrvatske naftnim kompanijama. Četiri koncesijska bloka za istraživanje na kopnu protežu se od Karlovca do Metkovića te obuhvaćaju Liku, Gorski kotar i Dalmaciju. Neka od tih područja - Velebit, Mosor, Dinara i Biokovo - najbogatija su izvorima pitke vode, rijekama te bioraznolikošću.
„Nadamo se kako će se građani i građanke glasno usprotiviti novim istraživanjima nafte i plina, kao što su to učinili i tijekom kampanje S.O.S. za Jadran. Sva daljna ulaganja u fosilnu infrastrukturu su neisplativa, protivna Pariškom sporazumu i vode nas u još veći klimatski kaos”, zaključio je Luka Tomac, voditelj Programa klimatskih promjena u Zelenoj akciji.
Zelena akcija / Ekovjesnik