Kreće istraživanje ugljikovodika na području Dinarida
Na današnjoj sjednici Vlade RH donijeta je odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida
Vlada RH je na današnjoj 140. sjednici donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida. Prema riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, dio je to Vladinih aktivnosti kojima se nastoji ojačati energetska neovisnost Hrvatske.
Pokretanje postupka javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida službeno je najavljeno prije pet dana u Šibeniku na radnom sastanku ministra Ćorića s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije.
„Provodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. To sve trajat će 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopće ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo govoriti o eksploataciji“, izjavio je ministar Tomislav Ćorić poslije radnog sastanka sa županima i predstavnicima županija na čijim se prostorima nalaze predloženi istražni prostori.
Radni sastanak ministra Ćorića s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije / Foto: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Kako je i navedeno u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, „upravo lokalna samouprava ima najveću izravnu korist od istraživanja ugljikovodika.“ Navodi se tako primjer jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji na čijem se prostoru odvija istraživanje za koje su dozvole dodijeljene 2016. godine, kojima je „samo na račun naknada uplaćeno preko 17 milijuna kuna koje su općinama donijele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitetu života lokalnih zajednica.“
Navodi se, također, kako je istraživanje ugljikovodičnih potencijala Dinarida nastavak procesa Vlade Republike Hrvatske koji je započeo prije četiri godine donošenjem prvog Zakona o ugljikovodicima i otvaranjem prvih natječaja s ciljem pokretanja novih investicija, odnosno revitalizacije domaće proizvodnje. Riječ je prvenstveno o snimanju potencijala ugljikovodika, stoji u priopćenju, dok će se o eventualnoj eksploataciji, kao i njezinoj isplativosti, moći govoriti tek nakon istraživanja.
Tim slijedom, na današnjoj sjednici Vlade RH donijeta je odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, čiji cjeloviti tekst možete pročitati na sljedećoj poveznici: Prijedlog odluke o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida.
Nadmetanje se provodi za četiri istražna prostora ukupne površine 12.134 četvorna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, odnosno kako slijedi:
- Istražni prostor Dinaridi-13 (DI-13), površine 3556 km2 na području Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije
- Istražni prostor Dinaridi-14 (DI-14), površine 2698 km2 na području Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije
- Istražni prostor Dinaridi-15 (DI-15), površine 2864 km2 na području Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije
- Istražni prostor Dinaridi-16 (DI-16), površine 3016 km2 na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.
Iz istražnih prostora isključeni su nacionalni parkovi te su prostori odmaknuti od obalne linije i državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Istražno razdoblje traje najdulje pet godina, a na zahtjev investitora može se zbog opravdanih razloga produljiti najviše dva puta tijekom trajanja istražnog razdoblja, i to tako da svako produljenje može trajati najviše godinu dana. Dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika izdaje se na razdoblje od najdulje 30 godina, koje obuhvaća i istražno razdoblje i razdoblje eksploatacije.
Ministar Ćorić je nakon radnog sastanka sa županima i predstavnicima županija na čijim se prostorima nalaze predloženi istražni prostori izjavio kako planirana istraživanja ugljikovodika na Dinaridima neće štetiti razvoju turizma te kako će „cijeli ovaj proces pratiti jasna komunikacija s lokalnim zajednicama“. Međutim, nismo uvjereni da će ova ulaganja u fosilnu infrastrukturu kojima cijeli svijet okreće leđa pretjerano oduševiti turiste i ljubitelje prirode i očuvanog okoliša kao primarnih resursa turizma, naše jedine preostale funkcionalne gospodarske grane.
S.F. / Ekovjesnik