Na Zemlji ima mjesta za sadnju još 1,2 bilijuna novih stabala

Jednostavan način rješavanja nakupljenog antropogenog CO2

Vjerujete li da nam je za uzvraćanje udarca antropogenim emisijama stakleničkih plinova i posljedičnim klimatskim promjenama dovoljno samo jedno novo stablo u vašem vrtu? Nova analiza utvrdila je da bi se sadnjom dodatnih bilijun stabala uklonile godinama sakupljane količine ugljika iz atmosfere!

Svima poznata i dostupna „prirodna tehnologija“ hvatanja CO2

Nova ambiciozna analiza svjetskih šuma otkrila je da na svijetu ima mjesta za sadnju još 1,2 bilijuna novih stabala. Ta količina novozasađenih stabala mogla bi apsorbirati više ugljika nego što ga se ispusti antropogenim emisijama.

Prema novima podacima, istraživač Thomas Crowther sa švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju i Sveučilišta tehnologije, znanosti i menadžmenta (ETH Zürich) tvrdi kako su stabla, odnosno šume, „naše najmoćnije oružje u borbi protiv klimatskih promjena.“

Sadašnja gustoća stabala na Zemljinoj površini / Izvor: Crowther Lab / ETH Zürich

Crowther također navodi da nova analiza, koju je prošlog vikenda predstavio na ovogodišnjem skupu Američkog društva za unapređivanje znanosti (AAAS) u Washingtonu, ukazuje na to da bi dovoljno rasprostranjena aktivnost sadnje stabala imala veći pozitivni utjecaj na okoliš u usporedbi s izgradnjom nove vjetroturbine ili masovnijeg širenja svjetskog trenda vegetarijanske prehrane. Naime, ovom jednostavnom i svima dostupnom aktivnošću „poništilo“ bi se cijelo desetljeće emisija stakleničkih plinova.

 

 

Potreba za još bilijun novih stabala

„Trenutno je u tri bilijuna stabala pohranjeno 400 gigatona ugljikovog dioksida. Ako bi taj broj uvećali za još jedan bilijun stabala, dobivena vrijednost bila bi veličine stotine gigatona ugljika „uhvaćenog“ iz atmosfere, što je najmanje deset godina antropogenih emisija“, rekao je Crowther za The Independent.

Moguća gustoća stabala, dodatna stabla su označena žutom bojom / Izvor: Crowther Lab / ETH Zürich

Za razliku od visokotehnoloških rješenja za klimatske promjene kao što su sustavi za „hvatanje“ ugljika, Crowther tvrdi da je dobra stara „tehnologija“ sadnje stabala dobra upravo zbog toga što svatko može zasaditi stablo ili dva. „Lijepo je i ohrabrujuće kada svi stanovnici našeg planeta mogu sudjelovati u rješavanju ovog gorućeg problema“, zaključio je Crowther.

Osim što „love“ CO2, stabla ljude u urbanim sredinama čine sretnijima, poboljšavaju kvalitetu zraka, vode i hrane te unaprjeđuju usluge ekosustava, a sve kroz jedan prihvatljiv, održiv i svima blizak proces.

No dobro, ipak ne svima, sudeći barem po trenutnoj brzini kojom drveće i šume nestaju u ovim našim krajevima.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zahvaljujući projektu Forestami posađeno više od 560 000 stabala

Osim sadnje na unaprijed određenim lokacijama diljem metropolitanskog područja Milana, planira se i povećanje broja stabala duž ulica, trgova i dvorišta te na krovovima i pročeljima zgrada. Projekt se provodi s ciljem zaštite klime i podizanja kvalitete zraka, a građani se potiču na zajedničko djelovanje na ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Liège planira posaditi 4.000 stabala i ozeleniti gradske krovove

Zbog sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova belgijski grad Liège priprema sadnju četiri tisuće stabala kako bi svojim stanovnicima pružio više svježeg zraka i kisika. Pošumljavanje i sadnja drveća u gradovima možda nisu najbrže i najučinkovitije rješenje protiv globalnog zatopljenja, ali svakako uvelike pomažu.

Trudeau obećao prihod od naftovoda uložiti u sadnju dvije milijarde stabala

Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je u petak da će ponovo izabrana liberalna vlada prihode naftovoda Trans Mountain koristiti za financiranje plana borbe protiv klimatskih promjena vrijednog tri milijarde dolara. Plan između ostalog uključuje i sadnju dvije milijarde stabala tijekom sljedećih deset godina, javlja kanadska novinska agencija The Canadian Press.

Što uzrokuje starenje lišća i zašto ga drveće ranije gubi?

Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) identificirali su mehanizam samoregulacije u europskim listopadnim stablima koji ograničava duljinu njihove vegetacijske sezone pa stabla koja više fotosintetiziraju u proljeće i ljeto ranije gube lišće.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER