Liège planira posaditi 4.000 stabala i ozeleniti gradske krovove
Prilagodba klimatskim promjenama
Zbog sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova belgijski grad Liège priprema sadnju četiri tisuće stabala kako bi svojim stanovnicima pružio više svježeg zraka i kisika. Pošumljavanje i sadnja drveća u gradovima možda nisu najbrže i najučinkovitije rješenje protiv globalnog zatopljenja, ali svakako uvelike pomažu.
Širom svijeta množe se inicijative za sadnju što većeg broja stabala u gradovima i općenito obnovu šuma te pošumljavanje ogoljelih područja kako bi se pokušalo ublažiti globalno zatopljenje, a stanovništvo prilagodilo klimatskim promjenama. Pisali smo o brojnim aktivnostima pariške gradske uprave koja potiče uređenje zelenih krovova te ozelenjuje brojne, trenutno asfaltirane površine, a planira i četiri urbane šume na amblematskim lokacijama poput trga ispred gradske vijećnice. Također, Beč izdvaja osam milijuna eura za sadnju drveća, a slični planovi ubrzane sadnje postoje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i drugim zemljama svijeta. Putem Facebooka je i u Hrvatskoj pokrenuta hvalevrijedna akcija kolektivne sadnje drveća u vremenu od 25.-27. listopada 2019.
Jedan od gradova koji svoje stanovništvo želi zaštititi od sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova i pogubnog utjecaja klimatskih promjena je i belgijski Liège iz kojeg je ovog ljeta stigla najava sadnje novih stabala i ozelenjavanja gradskih krovova. Uprava ovog belgijskog grada svjesna je činjenice da će toplinski valovi u budućnosti postati sve češći i intenzivniji te da će se stanovništvo gradova teško moći prilagoditi posljedicama klimatske krize. Ovaj globalni fenomen tjera na razmišljanje urbaniste svjetskih gradova već nekoliko posljednjih godina, a nakon što je ovog ljeta i u Liègeu izmjerena temperatura od 40 °C, gradonačelnik Willy Demeyer objavio je plan prema kojem će se tijekom sljedećih šest godina u gradu zasaditi četiri tisuće stabala i izraditi studija o uređenju zelenih krovova.
Projekt Liège 2025 predviđa aktivno uključivanje građanki i građana ovog belgijskog grada koje je gradska uprava mobilizirala za zajedničku izgradnju grada budućnosti te pozvala na izražavanje stavova i mišljenja i predlaganje projekata koji bi se trebali realizirati do 2025. godine. Proteklih nekoliko mjeseci prikupljeno je tako preko 1.600 prijedloga građana koji se trenutno analiziraju. Među njima je tako i plan sadnje drveća na gradskim ulicama koje bi se trebale povezati s postojećim parkovima i zelenim površinama. Sadnja drveća će se realizirati u više faza, a cilj je poboljšanje kvalitete zraka, poticanje bioraznolikosti te općenito podizanje kvalitete života u gradskim četvrtima. Očekuje se kako će nova zelena mreža ulica (Maillage vert) pomoći pri stvaranju gradske ekološke mreže te uvelike poboljšati urbani krajolik.
- Na Zemlji ima mjesta za sadnju još 1,2 bilijuna novih stabala / Foto: Creative Commons - Pixabay
No, postoje i protivnici ovog plana koji se pozivaju na određene svjetske znanstvenike kojima sadnja drveća nije na prvom mjestu prioriteta za borbu protiv globalnog zatopljenja, niti su složni oko učinkovitosti masovnog pošumljavanja našeg planeta.
>>> Pročitajte još >>> Mlade šume najučinkovitije apsorbiraju ugljik
Podsjetimo, iako na našem planetu postoji već nešto više od tri bilijuna stabala, Thomas Crowther sa švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju i Sveučilišta tehnologije, znanosti i menadžmenta (ETH Zürich) je na ovogodišnjem skupu Američkog društva za unapređivanje znanosti (American Association for the Advancement of Science - AAAS) u Washingtonu predstavio svoju studiju prema kojoj na Zemlji ima mjesta za sadnju još 1,2 bilijuna novih stabala. Prema navedenoj studiji, ova količina stabala bila bi dovoljna za apsorpciju globalnih emisija CO2, no ne bi li svi napori nekih država ili pojedinaca da sadnjom stabala stanovništvu osiguraju više kisika bili tek kap u moru problema koji nam prijeti?
Naravno, sadnja novih stabala u velikoj mjeri doprinosi borbi protiv globalnog zatopljenja, a stanovništvo sve toplijih gradova moglo bi se učinkovito osvježavati u hladu njegovih krošnji. Pošumljavanje je svakako dobro i za nas i za naš planet, ali nemojmo zaboraviti da za očuvanje okoliša mogu biti korisne i mnoge druge jednostavne svakodnevne radnje.
S.F. / Ekovjesnik