Ugrožena sigurnost hrane zbog rasplitanja mreže života
Bioraznolikost se smanjuje, a narušavanje prirodnih ekosustava izravno i neizravno utječe na količinu hrane za ljudsku prehranu
Najviša institucija na svijetu koja se bavi poboljšanjem razine prehrane i standarda, kao i unapređenjem poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama, upozorila je da se mreža života raspliće zbog sve većeg smanjenja bioraznolikosti.
Organizacija za poljoprivredu i prehranu Ujedinjenih naroda (FAO) navodi da veliko uništavanje i narušavanje prirodnih ekosustava ugrožava sigurnost ljudske hrane te upozorava da bi taj gubitak također mogao ozbiljno naštetiti ljudskom zdravlju i egzistenciji.
Iako konzervatori i biolozi već desetljećima upozoravaju na povećanje opasnosti od masovnog izumiranja vrsta, istraživanje koje je provela organizacija FAO usredotočilo se na ono što autori nazivaju „bioraznolikosti za hranu i poljoprivredu“ koje su mreže ili ekosustavi živih bića te temelj za svu ljudsku i stočnu hranu, gorivo i vlakna, kao i za mnoge lijekove za ljude.
U ove ekosustave spadaju sve biljke, životinje i mikroorganizmi – od kukaca, šišmiša, ptica, gljiva, bakterija, glista, mangrova, koralja do morskih trava i sličnih organizama – koji čine tlo plodnijim, oprašuju biljke, pročišćavaju zrak i vodu, hrane i štite ribe te se bore protiv štetočina i bolesti usjeva i stoke.
Ribe su u opasnosti
Sasvim neovisno, tim francuskih znanstvenika napravio je modele morskih bioloških sustava o kojima ovisi ljudski godišnji ulov ribe od 80 milijuna metričkih tona i upozorio je da bi klimatske promjene mogle pokrenuti ono što oni nazivaju „nepredviđena biološka promjena“ u svjetskim oceanima.
U novom izvještaju na 576 stranica, FAO ne stavlja naglasak samo na nemilosrdni, sveprisutni gubitak prirodne divljine i biološke raznolikosti koja je nastala nakon tri milijarde godina evolucije, nego i na divlje pretke biljnih kultura i brojnih vrsta, sojeva i varijanti koje su nastale selekcijom i uzgajane generacijama farmera i stočara tijekom posljednjih 10,000 godina poljoprivrede.
Postoji više od 250,000 vrsta cvjetnica. Oko 6,000 njih je kultivirano za hranu, ali većina svjetske prehrane zasniva se na manje od 200 vrsta te se 66 % ukupne proizvodnje od usjeva zapravo zasniva na samo devet poljoprivrednih kultura.
Sve one izravno ili neizravno ovise o bioraznolikosti. „Manja bioraznolikost znači da su biljke i životinje osjetljivije na bolesti i nametnike. Pojačano našom ovisnosti o sve manje i manje vrsta kojima se hranimo, sve veći gubitak bioraznolikosti za hranu i poljoprivredu ugrožava sigurnost hrane i ishrane“, rekao je José Graziano da Silva, ravnatelj FAO-a.
Problemi divlje hrane
FAO autori zasnivaju svoje istraživanje na podacima iz 91 od 178 država u organizaciji. Otkrili su da 40 životinjskih vrsta sačinjava svjetsku stoku, ali velika većina mesa, mlijeka i jaja dolazi od samo nekoliko vrsta. Svjetska količina vrsta stoke iznosi 7.745, a od tog velikog broja, čak 26 % njih prijeti izumiranje.
Divlja hrana – voće, lukovice, gomolji, orašasti plodovi, sjemenke, biljni sokovi, med, kukci i puževi – predstavlja jako važan izvor hrane za mnoge ljude u zemljama u razvoju, ali u mnogima od njih dolazi do smanjenja količine divlje hrane za 24 % od ukupno 4.000 vrsta.
Procijenjeno je da 87,5 % svih cvjetnica oprašuju životinje. Usjevi koji se oprašuju barem djelomice životinjama – pčelama, ali i drugim kukcima, pticama i šišmišima – čine 35 % ukupne svjetske hrane te je više od 90 % njih izvor vitamina C i više od 70 % vitamina A.
Istraživači su se također fokusirali i na druge uloge koje imaju prirodni ekosustavi. Koraljni grebeni, livade morske trave i šume kelpa predstavljaju prostor za razmnožavanje i izvor hrane za ribe, ali također štite obalne zajednice od poplava i oluja.
Močvare, šume i livade reguliraju protok vode. Životinje koje pasu smanjuju rizik šumskih i travnjačkih požara, ali prekomjerna je ispaša glavni uzrok erozije i kompaktiranja tla.
Ovaj je izvještaj dobar podsjetnik na ljudsku ovisnost o darežljivosti evolucije, ali upozorenja o smanjenju bioraznolikosti nisu nova. Istraživači su u više navrata upozoravali na to da će globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom eksploatacijom fosilnih goriva ubrzati smanjenje broja divljih bića i da će nekoć poznate vrste nestati iz mnogih staništa.
Drugi su istraživači već prije prepoznali opasnost gubljenja divljih predaka brojnih usjeva kojima bi se moglo naštetiti klimatskim promjenama, a njemački znanstvenici upozorili su 2017. godine na drastično smanjenje populacija kukaca.
Predviđa se da će utjecaj još većeg udjela ugljikovog dioksida naštetiti šumama kelpa koje pružaju sklonište mnogim komercijalnim vrstama riba, a da zagrijavanje može samo osiromašiti staništa oceana.
Neka vrsta ratne igrice
Podrška ovom istraživanju dolazi i u časopisu Nature Climate Change od strane tima francuskih istraživača s kolegama iz drugih europskih zemalja, SAD-a i Japana.
Budući da je promatranje oceanskih bioloških sustava ograničeno i djelimice pristupačno, istraživači su se posvetili računalnoj simulaciji: dizajnirali su veliki broj pseudo-vrsta morskih stvorenja, od zooplanktona do riba u 14 eko-područja i sve to uz široki spektar reakcija na prirodne promjene temperature. Zatim su proveli neku vrstu ratne igrice u kojoj se uslijed klimatskih promjena lokalni režimi temperature oceana mijenjaju kako se zagrijava planet.
Istraživači upozoravaju cijeli svijet da se pripremi na ono što oni nazivaju „nagle promjene u zajednici“ koje bi mogle završiti dugotrajnom promjenom svjetskog ulova, promjenama u ribogojilištima, pa čak i promjenom oceanske uloge u ciklusu ugljika.
Također stavljaju naglasak na nedavni porast broja „klimatskih iznenađenja“ koja bi mogla pridonijeti prirodnim događajima zagrijavanja oceana poput El Niñoa, kao i promjenama temperature u Atlantskom i Tihom oceanu te zagrijavanju Arktika.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik