Bio je to dosad neviđeni pomor morskih ptica
Pomor ovih morskih ptica koji se dogodio prije nekoliko godina, nešto je potpuno novo, kako za njorke, tako i za sve ptičje vrste diljem svijeta
Zašto se 2015. i 2016. godine brojka od približno jedan milijun mrtvih tankokljunih njorki nasukala na obale od Kalifornije do Aljaske? Istraživači navode da je uzrok pomora ove morske ptice pojava dugotrajnog morskog toplinskog vala poznata kao „mrlja“ („the blob“).
Kako ova ptičja vrsta svaki dan mora pojesti plijen težak oko polovicu svoje tjelesne mase, tankokljune njorke (Uria aalge) su pravi stručnjaci u lovu na male ribe koje su im potrebne kako bi preživjele. Haringe, sardine, inćuni pa čak i mladi lososi lak su plijen za gladne njorke.
„Jačina i veličina ove katastrofe do sada je neviđena“
Međutim, pomor ovih morskih ptica koji se dogodio prije nekoliko godina, nešto je potpuno novo, kako za njorke, tako i za sve ptičje vrste diljem svijeta. Znanstvenici za to okrivljuju neočekivano smanjenje zaliha hrane u ekosustavu što je posljedica ozbiljnog i dugotrajnog morskog toplinskog vala poznatog kao „mrlja“ („the blob“), a njihova su otkrića objavljena u časopisu PLOS ONE.
„To je nešto poput navale na trgovine u vrijeme kada dostavna vozila u trgovine prestanu dolaziti toliko često“, objašnjava autorica istraživanja Julia Parrish, profesorica u Školi vodenih i ribolovnih znanosti na Sveučilištu Washington. „Vjerujemo da je uzrok tome, osim samog morskog toplinskog vala, smanjenje ekosustava: manja količina sitne ribe i općenito plijena u isto vrijeme kada se znatno povećala kompeticija između velikih riba predatora poput sjevernoameričkog smuđa, kolje i pacifičkog bakalara.“
- Odrasle se ptice vraćaju na otočne i morske kolonije od Kalifornije do Aljaske gdje se tijekom ljeta razmnožavaju / Foto: Jane Dolliver / University of Washington
Pomor morskih ptica
Tankokljune njorke gnijezde se u kolonijama na stijenama i stjenovitim izbočinama iznad oceana. Odrasle ptice, duge oko 30 centimetara i teške oko jednog kilograma, većinom su crne boje s bijelim trbusima te u potrazi za plijenom mogu zaroniti ispod površine oceana na dubinu veću od dva nogometna igrališta.
Veće temperature površinske vode na tihooceanskoj obali (fenomen poznat kao „mrlja“) prvi su se put pojavile tijekom jeseni i zime 2013. godine te su se zadržale kroz 2014. i 2015. godinu. Međutim, toplina se povećala s pojavom snažnog El Niña tijekom 2015. i 2016. godine. Brojne druge vrste, među kojima su Fratercula cirrhata, Ptychoramphus aleuticus, morski lavovi (Otariinae) i kitovi usani (Mysticeti), pretrpjele su masovne pomore tijekom ovog razdoblja, ali pomor tankokljunih njorki bio je znatno veći od svih ostalih.
Od ožujka 2015. godine do travnja 2016. godine oko 62.000 mrtvih tijela ove ptice pronađeno je na plažama od središnje Kalifornije sjevernije do Aljaske. Znanstvenici u Aljasci koji nadgledaju ova područja uočili su smrtnost ove vrste i do tisuću puta višu nego što je uobičajeno za njihove plaže. Znanstvenici procjenjuju da se stvarni broj vjerojatno kretao oko jednog milijuna, budući da samo dio ptica koje uginu završi na obalama, a dio njih na mjestima koja su nepristupačna za ljude.
- Područje pomora ptica od središnje Kalifornije do Aljaske / Izvor: PLOS ONE
Veliku količinu mrtvih ptica predstavljale su muške rasplodne jedinke pa istraživači navode kako s velikim promjena u dostupnosti hrane kolonije njorki diljem tog područja nisu uspjele proizvesti mlade za u godinama tijekom i nakon toplinskog morskog vala.
„Jačina i veličina ove katastrofe do sada je neviđena“, navodi glavni autor istraživanja John Piatt, biolog u Istraživačkom centru Alaska Američkog geološkog zavoda i vanredni profesor u Školi vodenih i ribolovnih znanosti na Sveučilištu Washington. „Ovaj događaj nas je zaprepastio i predstavlja upozorenje o strahovitom utjecaju koji zagrijavanje oceana može imati na morski ekosustav.“
>>> Pročitajte još >>> Oceani nam čine „veliku uslugu“ upijanjem skoro trećine svjetskih emisija CO2, ali pod koju cijenu?
Problemi s hranidbenim lancem
Iz izvještaja studija ribarstva koje su provođene tijekom razdoblja toplinskog vala, tim istraživača zaključio je da su trajne tople temperature oceana koje su povezane s „mrljom“ povećale metabolizam hladnokrvnih organizama od zooplanktona i malih riba sve do većih ribljih predatora poput lososa i kolja. S ribama predatorima koje jedu više nego uobičajeno, zalihe hrane na vrhu hranidbenog lanca bile su neodržive. Stoga je ranije obilnu količinu sitnih riba na koje se oslanja prehrana njorki bilo sve teže pronaći.
„Za potražnju hrane za velike ribe poput bakalara, kolje, iverka i oslića predviđao se značajan porast s razinom zagrijavanja u mrlji te, budući da jedu većinom isti plijen kao njorke, ovo je natjecanje vjerojatno pogoršalo problem opskrbe hranom za tu vrstu ptica što je rezultiralo događajima masovnog umiranja zbog gladi“, navodi Piatt.
- Pomor tankokljunih njorki početkom 2016. godine dokumentirali su nadzornici plaža iz službe COASST / Foto: COASST / University of Washington
Istraživači navode da bi, kao jedan od najvećih ikada zabilježenih događaja pomora morskih ptica, ovaj događaj mogao pomoći pri objašnjavanju drugih slučajeva pomora koji su se dogodili tijekom sjeveroistočnog tihooceanskog morskog toplinskog vala, a također bi mogao biti upozorenje na ono što bi se moglo dogoditi tijekom budućih morskih toplinskih valova.
Znanstvenici sa Sveučilišta Washington su nedavno uočili još jedan morski toplinski val koji nastaje na obali američke savezne države Washington i seže sve do Aljaskog zaljeva.
„Sve ovo, zajedno s velikom smrtnosti drugih vrsta, ukazuje na to da je topliji oceanski svijet znatno drugačiji okoliš i obalni ekosustav za brojne morske vrste“, navodi Parrish. „Morske ptice su kao članovi tog sustava predvodnici te promjene.“
U istraživanju su surađivali znanstvenici Sveučilišta Washington, Američkog geološkog zavoda, Američke službe za ribe i divlje životinje (U.S. Fish and Wildlife Service - FWS), Instituta Farallon, neprofitne organizacije International Bird Rescue, Sveučilišta Humboldt State, Nacionalne parkovne agencije, NOAA Fisheries, Moss Landing Marine Laboratories, NOAA Greater Farallones National Marine Sanctuarya i Point Blue Conservation Sciencea.
Rad su financirali USGS Ecosystems Mission Area, North Pacific Research Board, Nacionalna zaklada za znanost i Odjel za ribu i divlje životinje države Washington.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik