Odrastanje u blizini prirode pogoduje mentalnom zdravlju u odrasloj dobi
Potrebni su nam zeleniji i zdraviji gradovi kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje urbanih stanovnika u budućnosti
Novo istraživanje danskog Sveučilišta u Aarhusu navodi da blizina zelenih površina poput parkova i šuma u dječjoj dobi može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju u kasnijem životu.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences in the United States of America, za djecu iz Danske koja nisu odrastala u blizini zelenila od rođenja do dobi od 10 godina ispostavilo se da imaju 55 % više rizika za razvoj mentalnog poremećaja u kasnijoj životnoj dobi. Nadalje, istraživači su otkrili da se rizici smanjuju s dužim razdobljem života kojeg djeca provedu živeći blizu prirode, bez obzira jesu li živjeli u urbanim ili ruralnim područjima.
„Ako ste konstantno kroz djetinjstvo okruženi zelenim prostorom, imat ćete manji rizik od razvoja nekog psihijatrijskog poremećaja“, rekla je za Quartz glavna autorica istraživanja Kristine Engemann, postdoktorandica na Sveučilištu u Aarhusu.
Istraživači su prikupili demografske podatke od skoro jednog milijuna danskih državljana i iskoristili satelitske snimke od 1985. do 2013. godine kako bi napravili kartu blizine zelenih površina njihovim dječjim domovima.
„Naši su podaci jedinstveni“, izjavila je Engemann. „Imali smo priliku iskoristiti ogromnu količinu podataka iz danskih registara, a između ostalog tu su bila mjesta stanovanja i dijagnoze bolesti koje smo mogli usporediti sa satelitskim snimkama koje otkrivaju obujam zelenih površina koje su okruživale svakog ponaosob pri odrastanju.“
>>> Pročitajte još >>> Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu
Uspoređivanje podataka dovelo je do zaključka da ljudi koji su odrasli okruženi prirodom imaju znatno manje rizike od razvijanja jednog od 16 mentalnih poremećaja poput opsesivno kompulzivnog poremećaja ili shizofrenije u kasnijoj dobi.
Primjerice, prema istraživanju, ispitanici koji su odrastali u blizini zelenih površina imali su 52 % manje rizike od razvoja ovisnosti, uključujući 55 % manji rizik ovisnosti o alkoholu i 40 % manji rizik za razvoj neurotskih, somatskih i poremećaja uzrokovanih stresom.
Djeca koja odrastaju u Aarhusu sigurno će biti mentalno zdravija u odrasloj dobi / Creative Commons/Pixabay
Engmemann je rekla za National Public Radio da je poveznica između zelenih površina i ugroženosti mentalnog zdravlja skoro jednako jaka kao drugi, već utvrđeni utjecaji na mentalno zdravlje, uključujući socioekonomski status ili povijest mentalnih poremećaja u obitelji. Naglasila je da istraživanje jednostavno upućuje na jaku poveznicu, ali ne otkriva uzrok i posljedicu poremećaja.
Ovo otkriće potvrđuje zaključke prethodnih istraživanja koja upućuju na poveznicu između blizine zelenih površina i poboljšanog zdravlja. Ono što ovo istraživanje razlikuje od ostalih je da su podaci istraživačima omogućili prilagođavanje rezultata uslijed drugih potencijalnih utjecaja kao što su ekonomski status, obiteljska povijest bolesti i urbanizacijski trendovi.
>>> Pročitajte još >>> Kako šumsko kupanje može poboljšati vaše fizičko i mentalno zdravlje
Uzevši u obzir da više od polovice svjetskog stanovništva već živi u urbanim područjima, urbanizacija će se samo povećavati u nadolazećim desetljećima, a više od 450 milijuna ljudi diljem svijeta trenutno pati od mentalnih poremećaja, istraživanje ima glavni utjecaj na to kako ćemo planirati naše buduće zajednice i odnositi se prema postojećim zelenim površinama.
„Veza između mentalnog zdravlja i blizine zelenih površina u vašem lokalnom području je nešto što bi se trebalo proučavati još više u urbanom planiranju da bi se osigurali što zeleniji i zdraviji gradovi te se na taj način poboljšalo mentalno zdravlje urbanih stanovnika u budućnosti“, zaključio je koautor istraživanja Jens-Christian Svenning.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik