Potrošnja voća i povrća u zemljama EU
Hrvatska je očekivano na začelju, ali barem se naša dijaspora u Irskoj zdravo hrani
Prema podacima Eurostata, svega 27 % stanovništva EU-a – ili tek oko jedne od četiri osobe, izjavilo je da voće konzumira najmanje dva puta dnevno. Sljedećih 37 % stanovništva EU-a voće konzumira jednom dnevno, dok ga preostalih 36 % konzumira rjeđe ili ga uopće ne konzumira tijekom tjedna. Situacija s povrćem je slična: u usporedbi s potrošnjom voća, nešto manji udio od 23 % stanovništva EU-a konzumirao je povrće najmanje dva puta dnevno, a nešto veći udio od 40 % jeo je povrće jednom dnevno.
Potrošnja voća
Italija je među zemljama članicama EU-a predvodnik u dnevnom unosu voća i to kod čak 85 % stanovništva, a slijede je Portugal s 81 %, Španjolska sa 77 % i Irska sa 74 %, što je znatno iznad prosjeka EU-a od 64 %. Na dnu popisa su tri države članice s manje od 40 % stanovništva koje je 2017. godine dnevno konzumiralo voće: Latvija 35 % te Bugarska i Litva po 37 %. Hrvatska je s udjelom od 46 % stanovništva s dnevnom potrošnjom voća bolja još samo od Rumunjske (42 %) i Mađarske (40 %).
Potrošnja povrća
Kada je riječ o potrošnji povrća, Irska i Belgija imale su najveći udio stanovništva koje je povrće konzumiralo barem jednom dnevno, obje s 84 %. Italija i Portugal su ponovno pri samom vrhu s 80 %, odnosno 78 %. U 18 od 28 država članica EU-a, između 50 % i 80 % stanovništva izjavilo je da povrće konzumira jednom dnevno čime prosjek EU-a iznosi 64 %. U 2017. godini udio stanovništva manji od 50 % imalo je pet država članica: Mađarska 30 %, Rumunjska 41 %, Latvija 44 % te Litva i Bugarska po 45 %. Hrvatska je s udjelom od 54 % stanovništva s dnevnom potrošnjom povrća ipak nešto bolja, a od samog začelja uspjela se odmaknuti i većim udjelom od Slovačke i Malte (svaka po 52 %).
Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslim osobama dnevnu konzumaciju najmanje 400 grama (tj. pet porcija) voća i povrća, isključujući krumpir, slatki krumpir, manioke i slične korijene s visokim sadržajem škroba. SZO upozorava kako je smanjena potrošnja voća i povrća povezana s lošim zdravljem i povećanim rizikom od bolesti. Agencija UN-a procijenila je da se 3,9 milijuna smrtnih slučajeva širom svijeta u 2017. godini može pripisati nedovoljnoj potrošnji voća i povrća.
Inače, rezultati istraživanja za Estoniju, Češku i Ujedinjeno Kraljevstvo imali su prema Eurostatu nisku pouzdanost te su isključeni s popisa, javlja Euronews.
S.F. / Ekovjesnik