Stjepan Kovač: Čakovec u svemu prati europske trendove
Iskustvo najsjevernije županije u odvojenom prikupljanju otpada
Dok se većina gradova i općina u Hrvatskoj muči s rokom od tri mjeseca u kojem moraju početi primjenjivati odredbe o odvojenom prikupljanju otpada, u Međimurju to rade već godinama. Kako su to u Čakovcu i ostalim mjestima najsjevernije hrvatske županije uspjeli u vrijeme kada ih zakonske odredbe nisu tjerale na provođenje tih mjera?
Danas se na području Grada Čakovca odvaja preko 50 posto otpada, količine koje dolaze na odlagalište komunalnog otpada znatno su smanjene u odnosu na početak provedbe mjera 2001. godine. Posebne stimulacije građanima nisu bile potrebne, jer uslugu odvoza plaćaju prema količini otpada, pa je građanima bilo u interesu smanjiti količinu otpada koji stavljaju u spremnike.
Dok se većina gradova i općina u Hrvatskoj muči s rokom od tri mjeseca u kojem moraju početi primjenjivati odredbe o odvojenom prikupljanju otpada, u Međimurju to rade već godinama. Kako su to u Čakovcu i ostalim mjestima najsjevernije hrvatske županije uspjeli u vrijeme kada ih zakonske odredbe nisu tjerale na provođenje tih mjera? To je bio neposredan povod za razgovor sa Stjepanom Kovačem, gradonačelnikom Čakovca u drugom mandatu i saborskim zastupnikom.
Koliko je poznato u Čakovcu se već više od deset godina provodi odvojeno prikupljanje otpada. Zašto se Čakovec odlučio na odvojeno prikupljanje otpada u vrijeme dok to još nije bilo zakonski definirano?
- Na području Grada Čakovca odvojeno prikupljanje otpada započelo je 2001. godine, a na to smo se odlučili ponajprije prateći europske trendove, ali i zbog razvijene ekološke svijesti i potrebe zaštite sredine u kojoj živimo. Na mnogim područjima smo predvodnici u Hrvatskoj, pa tako i u prikupljanju i zbrinjavanju otpada.
Nema otpora provođenju ekoloških mjera
Je li bilo otpora provođenju tih mjera, na koji su način građani stimulirani i kakvi su rezultati - koliko se uspijeva prikupiti otpada podobnog za daljnju preradu?
- Ne bi to nazvao otporom, nego prije inercijom i težim prihvaćanjem novosti. U to vrijeme nisam bio gradonačelnik, no sjećam se da je naše komunalno poduzeće GKP Čakom provodilo brojne edukacijske akcije putem medija i po školama, kako bi skrenuli pažnju na važnost zaštite okoliša te stvorili naviku odvajanja kod svih građana i pravnih osoba. Danas na području Grada Čakovca odvajamo preko 50 posto otpada, količine koje dolaze na odlagalište komunalnog otpada znatno su smanjene u odnosu na početak provedbe. Posebne stimulacije nisu bile potrebne, no prije desetak godina uveli smo plaćanje odvoza prema količini otpada, pa je građanima bilo u interesu smanjiti količinu otpada koji stavljaju u kante.
Već sada preko 50 posto otpada ide u oporabu
Međimurska županija po službenim podacima već sada uspijeva u oporabu poslati preko 30 posto prikupljenog otpada. Kada se predviđa da će se postići željenih 50 posto i uz koje mjere?
- Kao što sam rekao, na području Grada Čakovca mi smo već na 50 posto, što je otprilike četvrtina Međimurske županije. I neke druge općine, pogotovo tamo gdje je GKP Čakom koncesionar približavaju se toj brojci. Vjerujem da se pojačanim informiranjem građana i edukacijom po školama svugdje mogu postići takvi rezultati. Međimurci su poznati kao savjesni ljudi, koji poštuju propise te drže do okoliša u kojem žive te sam siguran da će tražene brojke biti dostignute prije 2020. godine.
Piškornica je složen, ali ipak zajednički projekt
I Čakovec je uključen u projekt gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Kako komentirate otpore ovom projektu, prvenstveno s područja Koprivnice?
- Gledajte, mislim da je otpor građana koji žive u neposrednoj blizini RCGO Piškornica očekivan. Ipak se radi o objektu koji može imati veliki utjecaj na kvalitetu njihovog života, pozitivan ili negativan. Na vodstvu te tvrtke je da građanima s tog područja detaljno prezentiraju projekt i što sve od njega mogu očekivati. Treba im jasno reći koji će biti pozitivni učinci na njihovu sredinu, ponajprije financijski te naravno koji su eventualni negativni učinci. Projekt je još u izradi te je pravo vrijeme da se u njega uključe i sve želje okolnih stanovnika.
Uspješna samouprava, razvoj sredstvima EU
Jesu li i u drugim segmentima upravljanja gradom postignuti ovakvi rezultati? Vjerojatno se uspoređujete sa susjednim gradovima ili gradovima iz drugih dijelova Hrvatske?
- Ako gledate brojna nezavisna istraživanja koje mediji, instituti ili neke druge ustanove provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.
Kakva su iskustva Čakovca u povlačenju sredstava iz EU fondova, koji su najznačajniji projekti realizirani, a koji u pripremi?
- Mi smo još tijekom pretpristupnog perioda bili najbolji u Hrvatskoj, ne samo kao javni sektor, već smo znatna sredstva privukli i putem udruga civilnog društva. Naučili smo kako se rade projekti, stekli kontakte i partnere, što naravno i danas koristimo. Evo, pred završetkom je projekt izgradnje „Sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Čakovec", sufinanciran preko Kohezijskog fonda EU i vrijedan oko 220 milijuna kuna. To će biti prvi projekt tog tipa koji će u Hrvatskoj biti uspješno proveden. Imamo na desetke spremnih projekata, no imamo otegotnu okolnost što nam je indeks razvijenosti 102,5 tako da u neke programe ne možemo ući, dok je za druge naš udio u sufinanciranju prevelik. No, siguran sam da ćemo u budućnosti i dalje biti tako uspješni.
Mala nezaposlenost
Kolika je nezaposlenost u Čakovcu, ima li problema sa zapošljavanjem mladih ili i iz Međimurja idu tražiti posao u inozemstvu?
- Trenutno su na Zavodu za zapošljavanje 844 nezaposlene osobe s čakovečkog područja. Broj nezaposlenih je smanjen, stalno se otvaraju nova radna mjesta, odnosno raste broj zaposlenih. Problema s iseljavanjem ima i kod nas, no nije tako izražen kao u drugim sredinama. Naš najveći problem su niske plaće, bez obzira što ovdje prevladavaju radno intenzivne djelatnosti. Radnik u tekstilnoj, obućarskoj industriji, metalurgiji ili građevini danas u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj može dobiti barem jednom veću plaću nego kod nas, a te zemlje su na nekoliko minuta ili sati vožnje od nas. Činjenica je kako je Čakovec danas grad s najviše studenata s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj. Većina tih mladih ljudi želi se vratiti kući i ovdje živjeti i raditi, a to će biti moguće jedino ako s plaćom mogu normalno živjeti i podizati obitelji.
Kakvi se projekti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije provode u Čakovcu?
- U tijeku je obnova pročelja na stambenim zgradama kojima upravlja GP Stanorad. Provodi se i projekt „Dynamic Light", pomoću kojeg ćemo u uže gradsko središte postaviti dinamički upravljanu LED rasvjetu. Također, iduće godine namjeravamo preko modificiranog ESCO modela zamijeniti sva klasična rasvjetna tijela na cijelom administrativnom području Grada.
Edvard Šprljan