Ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar gostovala je u emisiji „Novi dan“ N1 televizije te govorila o porukama i očekivanjima od COP26 u Glasgowu, o tome kako ide Hrvatskoj u zelenoj tranziciji i kako napori za ublažavanje klimatskih promjena utječu na naše svakodnevne živote.

O hrvatskom startup projektu Freewa zasigurno ste već čitali u medijima. Iza njega stoji tim hrvatskih stručnjaka za dizajn, marketing i prodaju koji je osmislio alate kojima ljudi mogu doći do besplatne pitke vode i time doprinijeti smanjenju plastičnog otpada i očuvanju okoliša. Ova hvalevrijedna ekološka inicijativa tek se zahuktava, a u razgovoru s Goranom Ladišićem doznali smo nešto više o ovom projektu kojim domaći stručnjaci svijet žele mijenjati nabolje!

Prije 10-12 godina na području Zadarske županije evidentirano je 30-ak službenih neuređenih odlagališta otpada. Kroz proteklo razdoblje zatvoreno je, sanirano i ukupno 20-ak odlagališta otpada i te su lokacije su dovedene u uporabivo stanje. Preostala odlagališta su u projektima zatvaranja i sanacije, provode ih naše općine u gradovi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Danas je u Zagrebu održana izborna sjednica Grupacije CGO Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK na kojoj su članovi izabrali novog voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom na razdoblje od četiri godine. Prvi vam donosimo ekskluzivni razgovor s Josipom Grgićem, direktorom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Šagulje“ d.o.o. i novoizabranim voditeljem Grupacije centara za gospodarenjem otpadom.​

Ako gledate nezavisna istraživanja koja se provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.

U Hrvatskoj imamo dovoljno kapaciteta za posebne kategorija otpada, neke tvornice su čak prekapacitirane, odnosno dio otpada za preradu nabavljaju i iz susjednih država. Međutim, kapaciteti za obradu biorazgradivog otpada su problematični. Imamo svega 5-6 kompostana i to nedovoljnog kapaciteta.

Bez obzira koji smjer završe studenti dobivaju zvanje magistra inženjera inženjerstva okoliša, s određenom subspecijalnošću, bilo prema geoinženjerstvu, upravljanju vodama ili upravljanju okolišem. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen upravljati okolišem na održiv način i preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka pri izradi elaborata, studija i projekata iz inženjerstva okoliša te primijeniti legislativu iz područja zaštite okoliša i preuzeti društvenu i etičku odgovornost za posljedice. 

Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije, a splitski Karepovac je samo smetlište, ne uređeni deponij. Za Split je jedino rješenje Lećevica.

Priča o Ludbregu je u biti priča o tome kakva bi Hrvatska mogla biti, odnosno kakva može biti. U moru sumornih vijesti i događaja pravo je otkriće doći u sredinu u kojoj se mnogo toga kreće na bolje, gdje se vrijedno radi, stvara i ubiru rezultati.Ludbreg je ove godine hrvatski rekorder po povlačenju sredstava iz EU, a razvija se gospodarstvo, nezaposlenih gotovo da nema