Ženke i mužjaci solitarnih pčela vole različito cvijeće

Određivanje prave mješavine cvijeća moglo bi pomoći pri očuvanju pčela

Istraživači američkog Sveučilišta Rutgers-New Brunswick otkrili su da ženke i mužjaci brojnih vrsta solitarnih pčela u potrazi za hranom posjećuju različito cvijeće

Prema istraživanju objavljenom u zborniku PLOS ONE, prehrana muških i ženskih pčela iste vrste može biti toliko različita koliko i prehrana različitih vrsta pčela.

„Dobivamo sve veći uvid u to što na cvijeću privlači različite vrste pčela, pa ćemo vjerojatno raspolagati većim znanjem potrebnim za očuvanje pčela“, rekao je glavni autor istraživanja Michael Roswell, doktorand u laboratoriju pod vodstvom Rachael Winfree, profesorice na Zavodu za ekologiju, evoluciju i prirodne resurse Sveučilišta Rutgers-New Brunswick.

Prije pet godina, kada su članovi Winfree Laba proučavali programe za stvaranje staništa za oprašivače, Roswell je primijetio da su pojedini cvjetovi privlačniji mužjacima pčela, a drugi ženkama. To je bio poticaj za proučavanje što većeg broja vrsta pčela kako bi se otkrilo posjećuju li doista mužjaci i ženke pčela različite vrste cvjetova.

Roswell navodi da je američka savezna država New Jersey dom za oko 400 vrsta solitarnih pčela, ne uključujući Apis mellifera Linnaeus - medonosne pčele čiji mužjaci, trutovi, ne odlaze u potragu za hranom.

Znanstvenici su prikupili 18 698 pčela 152 različite vrste koje obitavaju u New Jerseyju. Pčele su posjećivale 109 vrsta cvjetova na šest poluprirodnih livada vrlo bogatih raznolikim cvijećem, a na livadama je raslo većinom domaće cvijeće koje privlači oprašivače.

Ženke pčela grade, održavaju, štite i skupljaju hranu za gnijezda, dok mužjaci primarno traže partnere za parenje. Oba spola hrane se cvjetnim sokom, ali samo ženke skupljaju pelud koji je hrana mladim pčelama te radi toga mnogo češće odlaze u potragu za hranom nego mužjaci.

Za cvijeće su mužjaci i ženke pčela podjednako važni oprašivači, iako cvjetovi imaju veću korist od ženki budući da one na njima provode duže vrijeme u potrazi za hranom. Prije parenja, mužjaci pojedinih vrsta kreću na put s područja na kojem su rođeni. Roswell stoga pretpostavlja da bi određivanje njihovih sklonosti prema pojedinim vrstama cvijeća moglo doprinijeti održavanju genetički različitih populacija pčela.

„Uočili smo vrlo zanimljive obrasce ponašanja pri kojima pojedine vrste cvijeća djeluju privlačnije ili odbojnije mužjacima pčela ili pri kojima mužjaci imaju manju želju za posjetom cvjetova koji samo proizvode pelud, ali ne i nektar“, rekao je Roswell. „To bi moglo pridonijeti određivanju prave mješavine cvijeća koja bi nam pomogla pri očuvanju pčela.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Danas je Svjetski dan pčela!

S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, a podržale su je sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta.

Danas se obilježava Svjetski dan medonosnih pčela

Obilježavanje #HoneyBeeDay je 2009. godine pokrenula skupina američkih pčelara kako bi se podigla svijest o važnosti medonosnih pčela i pčelinjih proizvoda (National Honey Bee Awareness Day).

U Beču „živi i radi“ 200 milijuna pčela

Tijekom ljetnih mjeseci u Beču živi i do 200 milijuna pčela, a trenutno je po gradskim zelenim površinama Beča raspoređeno oko 5.000 košnica. Neke od njih smještene su na vrlo neobičnim mjestima – na glavnom gradskom groblju, u okviru Opće bolnice, uz pročišćivač vode ili pak na krovu gradske vijećnice u samom središtu grada.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER