Crno brdo: Hrvatska nije osigurala zaštitu zdravlja ljudi i okoliša
Sud EU-a je utvrdio da su sva tri tužbena zahtjeva Europske komisije osnovana
Sud Europske unije presudio je da Republika Hrvatska nije osigurala zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od 140 tisuća tona kamenog agregata - proizvodnih ostataka iz obrade feromangana i silikomangana, na nezakonitom odlagalištu „Crno brdo“ u Biljanima Donjim.
Europska komisija odlučila je početkom ožujka 2018. Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Republike Hrvatske zbog toga što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji „Crno brdo“ u Biljanima Donjim, na udaljenosti manjoj od 50 metara od naselja, a tužba je podnesena 11. travnja 2018.
Zbog odloženih 140 tisuća tona troske na navedenoj lokaciji u Biljanima Donjim, koju je klasificirala kao nusproizvod, a ne otpad, Sud Europske unije donio je presudu da Republika Hrvatska nije ispunila obveze iz europske Direktive o otpadu, među kojima je i ona o osiguravanju zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Naime, time što „nije poduzela sve potrebne mjere kako bi osigurala da se gospodarenje otpadom odloženim u Biljanama Donjim provodi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu“, Republika Hrvatska nije ispunila svoje obveze koje ima na temelju članka 13. Direktive 2008/98/EZ.
U presudi se također navodi kako Republika Hrvatska „nije osigurala da posjednik otpada odloženog u Biljanama Donjim otpad obrađuje sam ili da obradu povjeri trgovcu ili ustanovi ili poduzeću koje obavlja postupke obrade otpada ili privatnom odnosno javnom skupljaču otpada“, čime nije ispunila svoje obveze koje ima na temelju članka 15. stavka 1. Direktive 2008/98.
Lokacija „Crno brdo“ / Foto: Portal Novosti
Troska je na navedenoj lokaciji odložena u razdoblju između svibnja 2010. i veljače 2011. i to na zemljištu u blizini obiteljskih kuća koje nije uređeno za odlaganje otpada. Kao što je obrazloženo u presudi, troska nije klasificirana kao otpad, a nisu poduzete ni mjere zaštite podzemnih voda i sprječavanja širenja prašine u okoliš. Troska je, naime, dovezena prilikom sanacije bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), otkada se lokalno stanovništvo na nju žali.
Europska komisija je pritužbu u vezi s odlaganjem ovog otpada zaprimila još u rujnu 2013. te je potom u veljači 2014. prvi put upozorila Republiku Hrvatsku i ukazala na mogućnost da se s otpadom ne gospodari u skladu s Direktivom 2008/98. Krajem ožujka 2015. Komisija je uputila pismo opomene u kojem je prigovoreno da hrvatska strana nije potkrijepila svoj navod prema kojem otpad smatra „nusproizvodom” te da nije izvršila rješenje koje je 22. travnja 2014. donijela inspekcija zaštite okoliša kojom je posjedniku otpada naloženo da ga prekrije kako bi se spriječilo njegovo širenje u okoliš. Republika Hrvatska je potom pozvana da podnese svoja očitovanja u roku od dva mjeseca.
Republika Hrvatska je u svom odgovoru priznala kako je riječ o otpadu te priložila zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 11. ožujka 2015. te rješenje kojim je posjedniku otpada, društvu MLM Group – Zagreb d.o.o., naloženo da ga ukloni najkasnije do 31. prosinca 2015.
Iako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti problem otpada na lokaciji „Crno brdo“, na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Budući da do travnja 2018. godine troska nije bila sanirana, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske podnijela tužbu, a Sud EU-a konačno utvrdio kako su sva tri tužbena zahtjeva osnovana.
- Ekovjesnik