Zabrinjavajuće prekogranično zagađenje rijeke Okćućaj u Azerbajdžanu
Zagađenje rijeke Okćućaj izravno utječe na kvalitetu vode dviju najvećih rijeka u Azerbajdžanu
Rezultati monitoringa kakvoće vode rijeke Okćućaj u Azerbajdžanu, potvrđeni od strane međunarodno akreditiranih i certificiranih svjetskih laboratorija, potvrdili su prisustvo velike količine teških metala, osobito bakra, molibdena, mangana, željeza, cinka i kroma.
U Azerbajdžanu oko 70 % površinskih vodnih resursa zemlje uvelike ovisi o vanjskom dotoku iz susjednih zemalja pa tako i glavni dio rijeke Okćućaj protiče kroz područje Armenije. Donji tok rijeke protječe kroz teritorij Azerbajdžana i utječe u rijeku Araz, drugi najveći vodotok u Južnom Kavkazu. Rijeka Araz je također prekogranična rijeka koja svojom dužinom od 1072 km teče kroz Tursku, Armeniju, Iran i Azerbajdžan te utječe u rijeku Kuru - najveći riječni vodotoci u regiji. Obje rijeke imaju ključnu ulogu u opskrbi pitkom vodom, kao i navodnjavanju cijele zemlje, a zagađenje rijeke Okćućaj, nažalost, izravno utječe na kvalitetu vode rijeka Araz i Kura.
Glavni izvori prekograničnog zagađenja okoliša
Rijeka Okćućaj je jako zagađena otpadom iz rudnika Gafan i Gajaran koji se nalaze na području Armenije. Rijeka se doslovno koristi za „zbrinjavanje“ rudarskog otpada iz navedenih armenskih rudnika, zbog čega je kontaminirana teškim metalima i solima iz otpadnih voda koje nastaju u armenskoj rudarskoj i prerađivačkoj industriji te se izravno ispušta i širi cijelim riječnim slivom. Položaj najvećih rudarskih poduzeća u Armeniji tvornice bakra i molibdena Gajaran (tvornica bakra-molibdena Zangazur) i tvornice za preradu rude Gafan u regiji Syunik, na izvoru rijeke Okćućaj (u Armeniji rijeku zovu Vogji) potvrđuje činjenicu onečišćenja iz navedenih izvora.
Zaštita okoliša
Kontinuirano intenzivno zagađenje i negativni utjecaji na rijeku Okćućaj svakako imaju štetne i nepovratne učinke na prirodu regije i njeno stanovništvo, a drastične promjene u kvaliteti riječne vode mogu imati izrazito negativne učinke na njezino korištenje u kućanske i poljoprivredne svrhe. Naravno, kontinuirano intenzivno zagađenje i negativne promjene u količini i kvaliteti mogu rezultirati degradacijom jedinstvenog riječnog ekosustava, a time smanjenjem i nestankom rijetkih i ugroženih vrsta.
Zagađenje također može dovesti do ozbiljnih problema sa sigurnošću hrane, a korištenje zagađene vode do štetnih posljedica za ljudsko zdravlje - poremećaja probavnog trakta, destruktivnih procesa u bubrezima, kostima, poremećaja kardiovaskularnog i živčanog sustava.
Rezultati monitoringa kakvoće riječnih voda
Oslobođenje azerbajdžanskog područja, prethodno okupiranog od strane Armenije, omogućilo je azerbajdžanskim ekolozima pristup lokalnim rijekama koje protječu teritorijima okruga Zangilan. Zahvaljujući tome, obavljen je monitoring rijeke Okćućaj, kao i drugih prekograničnih rijeka te potvrdio njihovo zagađenje.
Rezultati praćenja analizirani su u nacionalnim laboratorijima, uključujući međunarodno akreditirane i certificirane strane laboratorije. Prema analizi uzoraka za ispitivanje vode uzetih iz rijeke Okćućaj u razdoblju siječanj-lipanj 2021. godine, Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Republike Azerbajdžan izvijestilo je da su u riječnoj vodi pronađene velike količine teških metala, osobito bakra, molibdena, mangana, željeza, cinka i kroma. Promatranjem je otkriveno kako je zagađenje utjecalo na povremene drastične promjene boje rijeke – od bijele do kiselo žute.
- Rezultati fizikalno-kemijske analize provedene na uzorcima vode iz rijeke Okćućaj u regiji Zangilan 28.01.2021. koju je naručilo Ministarstvo ekologije i prirodnih bogatstava Republike Azerbajdžan (MENR).
Apeli međunarodnim organizacijama
Nažalost, Armenija - odakle većina rijeka utječe na teritorij Azerbajdžana, još se nije pridružila Helsinškoj konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. godine. Ovaj međunarodni dokument služi kao mehanizam za jačanje nacionalnih mjera i međunarodne suradnje usmjerene na postizanje ekološki prihvatljivog upravljanja i zaštite prekograničnih površinskih i podzemnih voda.
Ministarstvo ekologije i prirodnih bogatstava Republike Azerbajdžan (MENR) obratilo se međunarodnim organizacijama kako bi podijelio svoju zabrinutost zbog zagađenja okoliša i kritične situacije rijeke Okćućaj. Iako su međunarodne organizacije obaviještene o činjenicama zagađenja okoliša i pozvane da poduzmu hitne mjere kako bi spriječile nepovratnu degradaciju jedinstvenog ekosustava ove regije, svi zahtjevi su do danas ostali bez odgovora. Azerbajdžan stoga poziva međunarodnu zajednicu i aktiviste za zaštitu okoliša diljem svijeta da objedine napore za okončanje zagađenja rijeke Okćućaj.
Članak je objavljen u suradnji s Veleposlanstvom Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj. Detaljno izvješće o zagađenju rijeke Okćućaj pronađite u prilogu članka.
- Ekovjesnik