Agrobiomasa neiskorišteni potencijal u Hrvatskoj
U Zagrebu su se okupili stručnjaci iz područja agrobiomase, bioenergije i alternativnih izvora financiranja iz devet zemalja
U Zagrebu je održan drugi sastanak partnera projekta AgroBioHeat iz programa Obzor 2020 u organizaciji hrvatskog partnera projekta Zelene energetske zadruge (ZEZ). Cilj projekta je promicanje rješenja grijanja na agrobiomasu u ruralnim područjima Europe.
Tijekom prva dva dana, sastanak partnera uključivao je pregled aktivnosti projekta, analiza statusa i mogućnosti provedbe rješenja grijanja na agrobiomasu u zemljama multiplikatorima projekta (Grčka, Španjolska, Rumunjska, Ukrajina, Hrvatska i Francuska). Postizanje uspješne aktivacije tržišta i nacionalnih pokreta ovaj veliki te nedovoljno iskorišten i autohtoni resurs može podržati postizanje europskih energetskih i klimatskih ciljeva, istovremeno promičući ruralni razvoj i cirkularno gospodarstvo.
„Cilj projekta AgroBioHeat je preobraziti sektor ruralnog grijanja korištenjem trenutno nedovoljno iskorištenog autohtonog i obnovljivog izvora energije: agrobiomase. Glavne aktivnosti projekta provodit će se u šest europskih zemalja s jakim poljoprivrednim sektorom - među kojima je i Hrvatska. Hrvatski partner - ZEZ - je pionir u provedbi projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, posebno onih s jakim vezama u lokalnoj zajednici. Do kraja AgroBioHeat-a nastojimo iskoristiti ovo iskustvo u razvoju sektora grijanja u agrobiomasi“, naglasio je glavni koordinator projekta Manolis Karampinis iz Centra za istraživanje i tehnologiju u Grčkoj.
Postizanjem uspješne aktivacije tržišta i nacionalnih pokreta, ruralna područja više neće biti zanemarena. Preko polovice ukupnog teritorija u Hrvatskoj je poljoprivredno tlo i većinom su to obradive površine. Agrobiomasa u svojim različitim oblicima može biti u izobilju u ruralnim područjima, osiguravajući tako i adekvatnu opskrbu gorivom i kratke lance opskrbe koji stvaraju povoljne uvjete za gospodarsku i ekološku održivost.
Područja od velike energetske vrijednosti, a s potrebnim rješenjima kako adekvatno zbrinuti agrobiomasu, ponajviše se nalaze u Istri gdje se već sada pokreće pitanje zbrinjavanja otpada nastalih brzorastućom proizvodnjom vina i maslinovog ulja. Kada bi se agrobiomasa koristila za grijanje, posebice u javnim zgradama i industrijama koje se još uvijek griju na lož ulja, time bi se problem zbrinjavanja ovog otpada smanjio.
„Danas se na agrobiomasu još uvijek gleda kao otpad, a ne kao resurs koji se može energetski oporabiti. Održivim upravljanjem agrobiomasa može imati pozitivan društveni učinak na zajednicu u stvaranju novih radnih mjesta na lokalnoj razini, a niske emisije i visoka energetska učinkovitost doprinose očuvanju okoliša. Isto tako, promicanje rješenja grijanja na agrobiomasu nas dovodi korak bliže ka većoj uporabi obnovljivih izvora energije, energetskoj neovisnosti te ostvarivanju EU 2030 ciljeva“, istaknula je Lucija Nađ, stručna suradnica u Zelenoj energetskoj zadruzi.
Trodnevni sastanak uokviren je radionicom na temu „Kako crowdfunding iskoristiti za financiranje projekata na agrobiomasu“ i obilaskom prve fotonaponske elektrane u Križevcima, financirane po modelu mikro-zajmova od strane građana te posjetom proizvođača kućanskih peći Senko d.o.o.
„Zelena energetska zadruga će kroz projekt povezati proizvođače i potrošače agrobiomase, zagovarati izmjene zakonodavstva za veće korištenje ovog tipa biogoriva za grijanje, identificirati i osnažiti inicijativu koja bi mogla biti primjer uspješne provedbe projekta na agrobiomasu te dati smjernice i preporuke za uključivanje građana u financiranju projekata agrobiomase“, naglasila je voditeljica projekta Hajdana Rukavina.
Projekt čini konzorcij od 13 partnera iz Grčke, Francuske, Španjolske, Austrije, Rumunjske, Ukrajine, Belgije, Danske i Hrvatske, financiran je sredstvima iz Programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 te se provodi se u razdoblju od siječnja 2019. do kraja prosinca 2021. godine. Više o projektu možete pročitati ovdje.
Ekovjesnik