Bečki bio krumpir hrani domove umirovljenika
Grad Beč se sa svojih 1.900 hektara poljoprivredne površine ubraja među najveće austrijske proizvođače organske hrane, a s preko 40 godina iskustva u uzgoju bio voća i povrća austrijski glavni grad ujedno ima i ulogu pionira.
Na gradskim se površinama uzgajaju različite vrste žitarica (pšenica, raž, ječam, pir, zob i kukuruz), krumpir te drugo povrće poput rajčica, krastavaca, salate i paprika, javlja Inozemni ured Grada Beča. Bečka poljoprivredna dobra sade preko 40 vrsta različitog povrća, a godišnji prinos iznosi i do 70.000 tona. Prednost pri tome imaju stare sorte, a prihrana biljaka vrši se uglavnom bio kompostom koje dolazi iz bečkog poduzeća za zbrinjavanje otpada.
Jedna od najpopularnijih povrtnica pri tom je krumpir kojim se prvenstveno opskrbljuju bečki domovi umirovljenika. Njihova godišnja potrošnja krumpira iznosi oko 350 tona. Krumpir se uzgaja na površinama gradskog bio centra Lobau, a donedavno se urod prevozio u Donju Austriju na skladištenje. No Grad Beč, koji još od 2000. godine provodi aktivne mjere zaštite klime i u području poljoprivrede, sada je to iz ekoloških razloga odlučio promijeniti. U bečkom okrugu Simmering pronađen je kooperacijski partner, gdje će se ubuduće skladištiti bečki krumpir. Ova promjena u distribucijskoj politici dovest će do smanjenja emisije CO2 za 40 tona godišnje, a krumpir će na stol umirovljeničkih domova stizati još svježiji.
Dobar primjer iz Splita
Kako navodi portal Dalmacija danas, nedavno su i stanovnici splitskog Trstenika izvadili 60 kilograma krumpira zasađenog na jednom zelenom otoku između zgrada tog gradskog naselja. Ideju za sadnju krumpira u Ul. Borisa Papandopula potaknuo je ovog proljeća splitski umjetnik Boris Šitum, a prošlog vikenda konačno je došlo vrijeme za njihovo vađenje. Posađeno je sedam kilograma krumpira, a izvadilo se čak oko 60 kilograma, što je odličan urod. Već ove jeseni planira se sadnja drugih kultura.
Ekovjesnik