Sve što trebate znati o tajanstvenom radioaktivnom oblaku iznad Europe

Jedna od najvećih nuklearnih katastrofa bila je strogo čuvana tajna puna dva desetljeća

Rusija je nakon nekoliko tjedana šutnje i poricanja potvrdila kako je i na području iznad Urala otkriven oblak radioaktivnog onečišćenja, koji se u proteklim tjednima nalazio iznad većeg dijela Europe

Ovo priznanje stiglo je nakon što su već mnoge europske zemlje okrivile Rusiju za neobjašnjivo radioaktivno zračenje otkriveno u mjesecu rujnu. Francuski institut za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost IRSN objavio je u četvrtak kako oblak radioaktivnog onečišćenja iznad Europe u proteklim tjednima sugerira da se u posljednjem tjednu mjeseca rujna dogodila nesreća u nuklearnom postrojenju u Rusiji ili Kazahstanu.

Iako su u Rusiji do sada nijekali bilo kakvu nuklearnu nesreću na svom teritoriju, objavivši samo izjavu jedne od ruskih tvrtki o zabilježenim razinama zračenja koja prelaze normu, sada je ipak i ruska meteorološka služba Roshydromet po prvi put potvrdila otkrića francuskog IRSN-a. Priznali su „iznimno veliku kontaminaciju“ iznad Urala, otkrivajući razine radioaktivnog izotopa rutenij-106 do gotovo 1000 puta veće od uobičajene količine.

Radioaktivni oblak je prekrivao većinu Europe

U IRSN-u su odbacili mogućnost da se nesreća dogodila u nuklearnom reaktoru i tvrde kako se najvjerojatnije dogodila u mjestu za tretman nuklearnog goriva ili u centru za nuklearnu medicinu. Najviša razina zračenja zabilježena je oko Čeljabinskog područja u blizu granice s Kazahstanom. IRSN-ova istraga upućuje na „zonu južno od Urala, odnosno između tih planina i rijeke Volge“, no radioaktivni oblak je zapravo prekrivao većinu Europe.

Dobra je vijest, međutim, kako se ovaj oblak radioaktivnog onečišćenja ipak smatra bezopasnim. Čak i dramatično povećane razine rutenija-106 „nisu imale negativnih posljedica za ljudsko zdravlje i okoliš u Europi“, istaknuli su iz IRSN-a.

Ipak, u IRSN-u naglašavaju kako bi se zbog otpuštanja tako velike količine rutenija-106 na francuskom tlu nužno organizirala evakuacija stanovništva koje živi u radijusu od nekoliko kilometara, pa stoga tvrde kako ovaj incident zaslužuje pozornost europske javnosti.

Rutenij-106 je izuzetno rijedak, pa se stoga pretpostavlja kako se incident dogodio najvjerojatnije u centru za nuklearnu medicinu, što potvrđuje i nuklearni fizičar Paddy Regan sa Sveučilišta u Surreyu u Velikoj Britaniji. „Da se radi o istjecanju radijacije iz reaktora ili nuklearnoj eksploziji, u izvješćima bi bili prisutni i drugi radioizotopi, no njih srećom nema.“

Rusi odbacuju svaku odgovornost

S druge strane, Rusija i dalje ne prihvaća odgovornost za ovaj incident, sugerirajući da visoke razine zračenja iznad Italije, Rumunjske i Ukrajine mogu značiti da su odgovorne upravo te zemlje.

„Objavljeni podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lokacije izvora onečišćenja“, izjavio je Maxim Yakovenko iz Roshydrometa.

No, činjenica da je Roshydromet sam potvrdio radioaktivno onečišćenje i to temeljem izvješća dvije postaje koje okružuju nuklearnu elektranu Mayak na južnom Uralu - jednu od najvećih u Rusiji, potvrđuje opravdanost sumnji europske javnosti.

Kyshtym je bila strogo čuvana tajna puna dva desetljeća

Valja se podsjetiti kako je upravo ovo područje još 29. rujna 1957. godine bilo poprište nuklearne katastrofe Kyshtym – iza Černobila i Fukushime treće najozbiljnije nuklearne nesreće ikada zabilježene. Tada su se radioaktivne čestice raspršile regijom površine od oko 52.000 četvornih kilometara, no informacije o nesreći čuvane su kao najstroža tajna gotovo dva desetljeća.

Predstavnici nuklearke Mayak poriču svaku odgovornost za istjecanje radijacije iz reaktora, a slične reakcije stižu i iz ROSATOM-a, državnog tijela nadležnog za nuklearnu energiju, prema kojem nije bilo prijavljenih ili neprijavljenih nesreća u jednoj od ruskih nuklearnih elektrana.

S.F. / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Snaga zajednice: U Križevcima počela s radom prva građanska solarna elektrana

Na krovu Gradske tržnice u Križevcima jučer je službeno puštena u rad prva solarna elektrana u Hrvatskoj koja je u stopostotnom vlasništvu građana. Ovaj pionirski projekt rezultat je rada energetske zajednice ZEZ Sunce, čiji je suvlasnički udio raspodijeljen između 127 građana, od kojih više od četvrtine dolazi s područja Koprivničko-križevačke županije.

Kako riješiti problem zbrinjavanja nuklearnog otpada?

Odlaganje nuklearnog otpada iznimno je složeno pitanje s kojim se mora suočiti proizvođač takvog otpada, a ako oni to ne mogu učiniti, onda je to samo razlog više za prestanak korištenja nuklearne energije i prelazak na korištenje one obnovljive.

U EU-u 2022. zabilježen pad proizvodnje nuklearne energije

Prema podacima Eurostata, 13 država članica EU-a s nuklearnom proizvodnjom električne energije 2022. godine proizvelo je 609 255 gigavat sati (GWh) nuklearne električne energije ili 16,7 posto manje u usporedbi s 2021. godinom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER