CopenHill je najčišća spalionica za energiju iz otpada na svijetu
„Savršen primjer suvremene arhitekture koja mijenja svijet i kojom oblikujemo budućnosti u kojoj želimo živjeti“
Danska arhitektonska tvrtka BIG (Bjarke Ingels Group) dovršila je izgradnju futurističkog zdanja „najčišće spalionice za energiju iz otpada na svijetu“ na čijem se vrhu nalazi umjetna skijaška staza otvorena tijekom cijele godine.
CopenHill, poznat i kao Amager Bakke, spalionica je za energiju iz otpada smještena nedaleko od samog središta Kopenhagena, koja godišnje 440.000 tona otpada pretvara u čistu energiju. U spalionici se tretira otpad koji proizvodi oko 600.000 stanovnika i 50.000 poslovnih subjekata te se dijelom reciklira, a dijelom spaljuje čime se proizvodi električna energija i toplina za grijanje lokalnih kućanstava.
Spalionicu je dizajnirala arhitektonska tvrtka BIG (Bjarke Ingels Group) te na njen krov postavila hiking staze, drveće i skijalište zajedno s „najvišom umjetnom stijenom za penjanje na svijetu“.
- Foto: Rasmus Hjortshoj / Bjarke Ingels Group
„CopenHill je blagi arhitektonski izraz nečega što bi inače ostalo nevidljivo – ovo je najčišća spalionica za energiju iz otpada na svijetu“, rekao je arhitekt Bjarke Ingels, osnivač tvrtke BIG. „Kao elektrana CopenHill je tako čist da smo građevinu uspjeli pretvoriti u novo središte aktivnog načina života građana Kopenhagena. Pročelje je namijenjeno za penjanje, a krov za planinare i skijaše. Također, CopenHill dokazuje da održivi grad nije samo bolji za okoliš, već je i ugodniji za život svojih građana.“
Projekt spalionice i „skijališta“ CopenHill površine 41.0000 četvornih metara pobijedio je na međunarodnom arhitektonskom natječaju još 2011. godine, a očekuje se kako će gradskoj upravi Kopenhagena pomoći pri ostvarivanju ambicioznog cilja da glavni grad Danske do 2025. godine postane prvi grad na svijetu koji ne proizvodi ugljikov dioksid.
- Foto: Aldo Amoretti / Bjarke Ingels Group
CopenHill je izgrađen u obliku klina s kosim zelenim krovom i pročeljem sastavljenim od aluminijskih blokova visokih 1,2 m i širokih 3,3 m. Unutrašnjost ovog futurističkog zdanja ispunjena je najnovijim tehnologijama obrade otpada i proizvodnje energije, koje omogućuju spaljivanje 440.000 tona otpada godišnje i proizvodnju čiste energije - električne energije za 550.000 stanovnika i topline za 140.000 kućanstava.
Cjelokupna mašinerija spalionice raspoređena je po visini čime se dobio nagib krova zgrade, kao i skijalište ukupne površine 9.000 četvornih metara. Skijaška staza CopenHilla duga je 400 metara i kreće s najvišeg vrha zgrade visoke 90 metara do njenog podnožja, sa zaokretom od 180 stupnjeva na polovici staze.
- Foto: Søren Aagaard / Bjarke Ingels Group
Posjetitelji se na vrh uspinju dizalima, između ostalog i staklenim dizalom koji omogućuje pogled u unutrašnjost spalionice, koja na svom zelenom krovu ima bar, crossfit teren i hiking stazu dugu 490 metara. Naravno, tu je još i 85 metara visok zid za penjanje.
- Foto: Laurian Ghinitoiu / Bjarke Ingels Group
Zeleni krov i njegovo bujno zelenilo osmislili su stručnjaci iz tvrtke SLA Architects, a njime se nastoji poticati bioraznolikost i stvaranje staništa za ptice, pčele i divlje cvijeće, koje će istovremeno upijati toplinu, uklanjati štetne čestice i pročišćavati zrak te umanjiti istjecanje oborinskih voda.
- Foto: SLA / Bjarke Ingels Group
Osim toga, CopenHill na deset katova raspolaže i uredskim prostorima te edukacijskim centrom površine 600 metara četvornih koji će služiti za održavanje raznih radionica i konferencija o održivom razvoju. Svi interijeri su prirodno osvijetljeni putem velikih staklenih površina koje se nalaze između aluminijskih blokova.
Dimnjak spalionice posebno je osmišljen za oslobađanje prstena pare svaki put kada se u atmosferu izbaci 250 kilograma ugljikovog dioksida.
- Foto: Rasmus Hjortshoj / Bjarke Ingels Group
„Za mene je CopenHill savršen primjer suvremene arhitekture koja mijenja svijet i kojom oblikujemo budućnosti u kojoj želimo živjeti“, zaključio je Bjarke Ingels. „Dok stojimo na vrhu ove 'planine' koju je stvorio čovjek i na kojoj smo proveli posljednje desetljeće stvaranja, zanima nas koje će nove ideje zaiskriti u glavama budućih generacija.“
S.F. / Ekovjesnik