Održan prvi Dan otvorenih vrata u ŽCGO Marišćina
Najava nove energane na Kukuljanovu ili Miklaviji
Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina na prvom je Danu otvorenih vrata ugostio brojne zainteresirane građane te predstavnike institucija i komunalnih društava koji su imali priliku obići Centar uz stručno vođenje zaposlenika tvrtke Ekoplus koja njime upravlja od veljače ove godine, javlja Novi list.
Čini se kako je izgradnja nove energane, vjerojatno u jednoj od poslovnih zona - ili Miklaviji ili Kukuljanovu, u kojoj bi se SRF gorivo koristilo za proizvodnju električne i toplinske energije, volja svih u Primorsko-goranskoj županiji. Djelatnici Ekoplusa su na prvom Danu otvorenih vrata objašnjavali okupljenim građanima kako bi se u budućnosti u takvoj energani trebalo zbrinjavati SRF gorivo iz otpada, glavni proizvod pogona na Marišćini, koji se sada šalje na spaljivanje u cementaru, uz naplatu po svakoj toni SRF-a.
Traži se povoljna računica
U široj regiji cementare i spalionice SRF gorivo ne zaprimaju ispod 20 eura po toni, a s obzirom na to da bi pogon na Marišćini u punom kapacitetu godišnje proizvodio 35.000 tona SRF-a, očito županijski čelnici u gradnji energane traže zatvaranje povoljnije financijske računice za centar čiji je životni vijek prognoziran na 30 godina.
Obrada otpada u CGO-u u MBO pogonu za mehaničko-biološku obradu otpada funkcionira na način da se od svakih zaprimljenih 100 tona otpada 30 tona isuši u procesu biološke obrade. Potom se iz otpada izdvaja pet tona u vidu metala, kartona i plastike, a od ostatka otpada u postupku mehaničke obrade 35 tona pretvara se u SRF gorivo iz otpada. Preostali dio od 30 tona termički obrađenog otpada završava u inertnom obliku na odlagalištu otpada. Protekom tri do pet godina iz tog će se otpada na odlagališnoj plohi stvarati metan koji bi se trebao koristiti za proizvodnju električne energije u budućem pogonu snage 800 megavata, koji bi se trebao graditi na Marišćini.
Nužna suradnja na području gospodarenja otpadom
Na pitanja građana o troškovima funkcioniranja Centra, zbog kojeg je riječko Komunalno društvo Čistoća podiglo cijenu usluge zbrinjavanja otpada za 109 posto, djelatnici Ekoplusa odgovorili su da je centar sada financijski samoodrživ.
„Cilj ŽCGO Marišćina je gospodarenje otpadom na način da stvaramo što manje otpada. Riječ je o dugotrajnom procesu i svi zajedno moramo surađivati kako bi stopa odvajanja bila što viša“, glavna je poruka koju je direktor Ekoplusa Josip Dedić prenio brojnim okupljenim građanima iz više gradova i općina diljem županije, predstavnicima institucija i komunalnih društava, koji su pristigli na prvi Dan otvorenih vrata Centra za gospodarenje otpadom Marišćina.
Obilazak Centra uz stručno vođenje
Okupljeni građani imali su priliku obići Centar uz stručno vođenje zaposlenika tvrtke Ekoplus te vidjeti različite vrste uzoraka, nastalih iz otpada, koje je predstavila tvrtka Neo-eco iz Rijeke.
Ekoplus i tvrtka Neo-eco uskoro planiraju potpisati Memorandum o suradnji s ciljem inteziviranja postojećih aktivnosti, razvoja novih tehnologija i smjerova koji će tvrtki Ekoplus i ŽCGO Marišćina omogućiti veću učinkovitosti sustava gospodarenja otpadom i bolju poziciju na tržištu. U dogledno vrijeme ŽCGO Marišćina trebala bi, naime, početi zaprimati građevni otpad, koji bi se u ovdje prerađivao i iskorištavao za proizvodnju raznih podloga u građevini i slično.
„Iako nismo u direktnoj vezi s građanima nego s komunalnim društvima, vjerujemo da će građani kad obiđu Centar i vide konkretne proizvode nastale iz otpada biti motiviraniji za odvojeno prikupljanje. Primjer kružnog gospodarstva u viziji Ekoplusa izgledao bi tako da javne ustanove primjerice imaju podne obloge izrađene od novih materijala napravljenih iz otpada koje su razvili studenti, a proizveli i postavili lokalni gospodarstvenici. Tek tad će Ekoplus i komunalna društva moći motivirati građane za odvojeno prikupljeni otpad jer će on tada postati sirovina. Društvo bez otpada je plan za budućnost kojem trebamo težiti, no dokle ima ostatnog dijela otpada, trebat će ga negdje i zbrinuti. Centre ne treba sagledavati kao konačno rješenje, nego kao pomoć kod uspostave drugačijeg sustava jer praksa pokazuje da kod primarne selekcije nema naglih skokova, ni u najidealnijim uvjetima, a mi smo u sve to ušli s puno nedorečenosti i bez zaokružene strategije. Uspješna uspostava sustava kružnog gospodarstva neće biti moguća bez cjelovitog pristupa problemima, kvalitetnog zakonodavnog okvira i do kraja zaokruženog koncepta“, rekao je direktor Ekoplusa Josip Dedić.
Novi list / Ekovjesnik