Živa u riječnim dupinima ukazuje na zdravstveni rizik za stanovništvo Amazonije

U prehrambenom lancu živa može ostati i do stotinu godina

Visoka razina žive pronađena u ovim riječnim dupinima povezana je s ilegalnim ispiranjem zlata na rijeci Amazoni, ali i krčenjem šuma. Riba kojom se ova rijetka vrsta dupina hrani također je kontaminirana živom.

Prema istraživanju nekoliko nevladinih udruga za zaštitu okoliša, uključujući i Svjetski fond za prirodu (WWF), riječni (ružičasti) dupini u Amazoniji imaju zabrinjavajuće visoku razinu onečišćenja živom, a glavni uzrok tomu je ilegalno ispiranje zlata na rijeci Amazoni.

Istraživači su mjerili razinu onečišćenja živom praćenjem 46 riječnih dupina od 2017. do 2019. godine i to u glavnim amazonskim slivovima Brazila, Bolivije, Kolumbije i Perua.

„Svi su pokazali određenu razinu onečišćenja živom, no kod više od polovice njih izmjerili smo uistinu visoke postotke“, izjavio je Marcelo Oliveira iz WWF Brazil. Istraživači su obilježili dupine kako bi dobili više saznanja o njihovom kretanju, ponašanju i zdravstvenom stanju.

„Ilegalno ispiranje zlata stvarna je prijetnja okolišu i životinjskom svijetu. Svi dupini koje smo pratili našim istraživanjem bili su kontaminirani, posebno u slivu Orinoco, koji se proteže od Kolumbije do Venezuele i gdje se ova ilegalna aktivnost najviše provodi“, navode istraživači. „Živa koja se koristi za odvajanje zlata od ostalih minerala uzrok je velikog onečišćenja rijeka.“

(Pre)duga prisutnost u hranidbenom lancu

Međutim, Marcelo Oliveira i njegovi kolege smatraju da ispiranje zlata nije jedini problem. „Živa je u Amazoni prisutna i u svom prirodnom obliku, ali se širi rijekom zbog krčenja šuma, šumskih požara i ulazi u hranidbeni lanac dupina i riba“, tvrdi Oliveira.

Uočena visoka razina žive u dupinima također predstavlja stvarnu prijetnju za zdravlje gotovo dvadeset milijuna ljudi koji žive u regiji Amazonije i, između ostalog, konzumiraju kontaminiranu ribu. „Živa u prehrambenom lancu može ostati i do stotinu godina, što je ogroman problem“, zaključuje Marcelo Oliveira.

Poznato je kako dugotrajna izloženost živi kod ljudi uzrokuje brojne zdravstvene probleme, a višak žive u ljudskom organizmu može dovesti do mentalne disfunkcije, umora, problema s pamćenjem, preosjetljivosti na dodir ili na vidne i slušne podražaje pa sve do depresije, neuroloških poremećaja, oboljenja mišićnog sustava, bubrega i probavnog sustava, kao neplodnosti te srčanih problema.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Projekt „Drava LIFE“: Novi život za Dravu

Bili smo dio male ekipe novinara koja je imala jedinstvenu priliku zaploviti Dravom s članovima tima Drava LIFE projekta kroz dvije županije, Međimursku i Koprivničko-križevačku, uz granicu Hrvatske i Mađarske. Krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon kratkog osvježenja našu četverosatnu vožnju čamcem puni dojmova završili smo u blizini Repaša u Općini Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Tjedno pojedemo jednu kreditnu karticu!

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2.000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Slobodan tok ima svega 37 % najdužih svjetskih rijeka

Prema istraživanju koje je predvodio Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), tek malo više od jedne trećine 246 najdužih svjetskih rijeka ima slobodan tok, što znatno umanjuje različite koristi koje zdrave rijeke pružaju ljudima i prirodi.

WWF slavi 60 godina postojanja

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) slavi 60. rođendan i poziva na hitne mjere za rješavanje globalne klimatske i prirodne krize, te osiguravanje održive budućnosti za sve stanovnike planeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER