Anemičnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Vlade RH nedostaje vizija
U organizaciji Greenpeacea i Zelene akcije održana javna tribina „Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?“
Javna tribina „Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?” održana je u utorak u organizaciji udruga Greenpeace i Zelena akcija, i to uoči završetka javnog savjetovanja o finalnom nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP), koji je na javnoj raspravi do 28. studenog ove godine.
Tribinu je moderirala Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja RTL-a, uz sudjelovanje doc. dr. sc. Gorana Krajačića (FSB), Zorana Tomića (Greenpeace), Marije Milete (Zelena akcija), Luke Tomca (Zelena akcija) i Zorana Kordića (Zelena energetska zadruga).
Sudionici javne tribine su predloženi Nacionalni energetski i klimatski plan Vlade RH općenito ocijenili „anemičnim“ te su se složili oko tvrdnje da zapravo odgađa provođenje konkretnih aktivnosti i mjera za borbu protiv klimatske krize. Unatoč ranijem ohrabrujućem prijedlogu niskougljičnog razvoja zemlje, posebice najavom ulaganja u projekte solarnih elektrana, dojam je kako se ovakvim NECP-om Vladi RH samo daje alibi za posljednji val investicija u fosilna goriva čijem se sektoru daje još dvadeset godina za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali i na Jadranu.
- Luka Tomac, Zelena akcija / Foto: Maja Bota / Greenpeace
„Projekti poput LNG terminala na Krku i daljna eksploatacija nafte i plina u Slavoniji i Jadranu vode nas u nova desetljeća ulaganja u fosilnu infrastukturu te potpuno ignoriraju klimatsku krizu. Ovakav plan Vladi RH daje alibi za zadnji ciklus investicija u industriju fosilnih goriva“, istaknuo je Luka Tomac iz Zelene akcije.
S tvrdnjom da u Vladi RH nije prepoznata urgentnost klimatskih promjena i njenih posljedica, kao i da Planu nedostaje vizija kako bi Hrvatska trebala izgledati 2030. godine, složio se i doc. dr. sc. Goran Krajačić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Također, dodao je kako mu finalni nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana izgleda kao standardizirano sastavljen odgovor na upitnik EU-a koji Hrvatskoj neće osigurati napredak i brzu energetsku tranziciju.
„Ako sada nemamo ambiziozne ciljeve, kako će na nas gledati potencijalni investitori?“, postavio je pitanje dr. sc. Goran Krajačić. „Ovo je akcijski plan i Europska komisija od nas očekuje konkretne aktivnosti.“
- Doc. dr. sc. Goran Krajačić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje / Foto: Maja Bota / Greenpeace
Hrvatska s ovakvim NECP-om ne može biti okolišni lider
„Plan većinu teritorija Hrvatske, uključujući Jadran, otvara novim istraživanjima nafte i plina te nas osuđuje na još najmanje dva desetljeća ovisnosti o fosilnim gorivima. U njemu se također planiraju novi infrastrukturni projekti ulaganja u fosilnu industriju, u trenutku kada znanstvena zajednica jasno govori kako se korjenite promjene u svim sektorima moraju dogoditi u idućih 10 godina“, rekao je Zoran Tomić iz Greenpeacea.
Tomić je, također, pohvalio nedavne izjave ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, dane uoči skorog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, prema kojima Hrvatska želi postati okolišni lider.
- Zoran Tomić, Greenpeace / Foto: Maja Bota / Greenpeace
„Sjajno je što ministar daje takve izjave jer smo mišljenja da Hrvatska treba i može biti okolišni lider, no iz ovog plana to nažalost nije vidljivo. Zapravo je paradoksalno što će Hrvatska ovakav plan i energetsku startegiju usvojiti upravo tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a“, rekao je Zoran Tomić.
Podsjećamo, u raspravu o finalnom nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030., možete se uključiti još samo do 28. studenog 2019. Ovaj se dokument nadovezuje na postojeće nacionalne strategije i planove te se njime daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. NECP-om sve zemlje članice EU-a i potpisnice Pariškog sporazuma moraju predstaviti svoj plan i ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova te konkretne mjere protiv klimatske krize do 2030. godine.
S.F. / Ekovjesnik