Vlada RH mora prioritizirati zeleni i pravedni oporavak

Julije Domac. „Prvi političari u zemlji imaju puna usta obnovljivih izvora energije, zelene i energetske tranzicije, ali iza te lijepe fasade još nemamo konkretne mjere“

Vlada RH mora iskoristiti EU sredstva koja su joj na raspolaganju za uistinu održiv i pravedan oporavak od trenutne klimatske, gospodarske i zdravstvene krize te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima.

Poruka je to koju su uputili Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ) na jučerašnjem okruglom stolu „Zajedno za zeleni oporavak i razvoj” u Novinarskom domu. Predstavili su Zahtjeve za hrvatski zeleni oporavak i razvoj koje su u srpnju predali novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih zelenih radnih mjesta.

U uvodnoj riječi, u ime organizatora, prisutnima se obratio predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac. „Naše je zahtjeve potpisalo osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki po čemu je očigledno da svi slično razmišljamo”, naglasio je Tomac. Rekao je da se svijet stubokom promijenio posljednje godine, a klimatska kriza je i dalje tu, samo imamo godinu dana manje za njeno rješavanje. „Nemamo vremena da uz rješavanje klimatske krize idemo spašavati fosilnu industriju. Moramo hitno mijenjati način na koji proizvodimo energiju i hranu te način na koji se krećemo”, dodao je Tomac.

Uvod u okrugli stol dao je posebni savjetnik Predsjednika RH, Julije Domac. „Na razini načelne politike smo napravili napredak. Prvi političari u zemlji imaju puna usta obnovljivih izvora energije, zelene i energetske tranzicije, ali iza te lijepe fasade još nemamo konkretne mjere“, kritizirao je stanje u Hrvatskoj, ali optimistično ustvrdio da je ovo dobar trenutak za akciju.

U raspravi, koju je usmjeravala Dunja Mazzocco Drvar, sudjelovali su pomoćnica ministrice regionalnog razvoja, Ana Odak, konzultantica za EU fondove, strateško planiranje, pripremu i provedbu projekata i direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša u gradu Velika Gorica, Gordana Mikulčić Krnjaja, redovni profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku Marko Delimar i, u ime organizatora, izvršna direktorica DOOR-a, Slavica Robić.

Glavne teme rasprave bile su zeleni oporavak od višestruke krize u kojoj živimo, programiranje sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo, strateški dokumenti RH te procedure i investiranje u energetsku tranziciju uz primjere iz prakse.

Ana Odak je naglasila da je programiranje sredstava za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. u tijeku, da su oko 22 milijarde eura koje Hrvatska ima na raspolaganju velik izazov i velika odgovornost te da treba odrediti prioritete. „Radne skupine će biti sastavljene u skladu s načelom partnerstva, a očekujemo i uključivanje građana i šire javnosti”, dodala je.

Ariana Vela je istaknula kako treba pojednostaviti procedure i stvoriti okruženje u kojem poduzetnici mogu iznijeti održive projekte na svojim leđima. Dodala je: „Mi stalno gasimo požare. Danas razgovaramo o tome kako regulirati proceduru, a ne razgovaramo o tome što sada trebamo raditi kako bismo do toga došli 2050. godine”.

Slavica Robić je rekla kako je ovaj okrugli stol okupio inače često suprotstavljene strane - aktiviste, jedinice lokalne samouprave, privatnike, ministarstva, političare, energetske i klimatske stručnjake, akademsku zajednicu i ured Predsjednika. „Tijekom svih izlaganja čuli smo isto: želimo i trebamo zeleni oporavak i razvoj. Svi se oko tog slažemo. Čuli smo u razgovoru mnogo puta riječ hrabrost. U redu je da se bojimo, ali nije u redu da nas to paralizira. Imamo stručni kadar koji nas može povesti u smjeru zelenog oporavka bez da idemo na štetu društvu i gospodarstvu. Moramo iskoristiti ovu krizu i pretvoriti je u jedinstvenu priliku te pametno iskoristiti značajna sredstva koja imamo na raspolaganju i usmjeriti ih u prava rješenja - ona zelena, održiva, dobra za klimu i društvo, ona oko kojih se svi slažemo da su jedini mogući smjer oporavka i razvoja”, zaključila je Robić.

Na okruglom stolu je zbog epidemioloških mjera sudjelovalo oko 35 ljudi, a ostalima je bio omogućen prijenos uživo putem platforme YouTube.

Zelena akcija / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

Okrugli stol: Zajedno za zeleni oporavak i razvoj

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ) u četvrtak 29. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu organiziraju okrugli stol pod nazivom „Zajedno za zeleni oporavak i razvoj“.

Tribina: Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?

Greenpeace i Zelena akcija organiziraju tribinu „Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?”, kao doprinos trenutnoj javnoj raspravi o Nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH za razdoblje od 2021. do 2030., koja će se održati u utorak, 26. studenog, s početkom u 10:00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu (Perkovčeva ulica 2).

Anemičnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Vlade RH nedostaje vizija

Javna tribina „Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?” održana je u utorak u organizaciji udruga Greenpeace i Zelena akcija, i to uoči završetka javnog savjetovanja o finalnom nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP), koji je na javnoj raspravi do 28. studenog ove godine.  

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER