Budućnost omiljenih ribica ovisi o zaštiti koraljnih grebena
„Nemo“ nema genetsku sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama
Znanstvenici tvrde da se omiljene ribice ne mogu prilagoditi klimatskim promjenama zbog vrlo specifičnog parenja, no njihov opstanak ipak najviše ugrožava mogućnost nestanka koraljnih grebena.
Zvijezda Pixarovog crtića „Potraga za Nemom“ možda će uskoro ponovno nestati, no ovaj put zauvijek. Vrsta Amphiprion percula dovedena je u veliku opasnost od izumiranja zbog klimatskih promjena, ali i zbog svog vrlo specifičnog načina parenja. Ovu vijest su ranije ovog tjedna objavili znanstvenici francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS).
Ove ribice živopisnih boja, koje žive u moruzgvama (morske anemone - lat. Actiniaria) na koraljnim grebenima, bile su predmet desetogodišnjeg istraživanja u lagunama oko otoka Kimbe kraj Papue Nove Gvineje. Znanstvenici francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i njihovi kolege iz drugih svjetskih znanstvenih institucija utvrdili su pak da su vrlo izbirljive prema načinu na koji biraju svoje partnere.
S obzirom na to da se staništa moruzgvi i njihovih ribljih stanara nalaze na koraljnim grebenima, ugroženima globalnim zatopljenjem i drugim prijetnjama poput onečišćenja i ljudskog utjecaja, čini se da će se i „Nemo“ morati brzo prilagoditi klimatskim promenama.
Znanstvenici tvrde kako je takva mogućnost ipak vrlo mala, a svoje su istraživanje objavili u zborniku Ecology Letters.
„Reproduktivni uspjeh određene vrste je ono što joj jamči prilagodbu“, rekao je istraživač CNRS-a Benoit Pujol te dodao kako „ova riblja vrsta, međutim, ima vrlo specifičan reproduktivni ciklus, ovisan o stabilnom i sigurnom okruženju.“
Dakle, reproduktivni uspjeh ove vrste gotovo u potpunosti ovisi o njihovom okruženju. Svaka moruzgva predstavlja dom jedne ženke, seksualno aktivnog mužjaka i nekoliko drugih mužjaka koji nisu seksualno aktivni.
„Kada ženka ugine, mužjak postaje ženka, a najveći dio preostalih mužjaka tada postaju seksualno aktivni“, kaže Pujol. „Nažalost, ova vrsta nema genetsku sposobnost koja će joj omogućiti modificiranje načina reprodukcije ako postoje ograničenja u okruženju.“
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) nas je prošle godine upozorio da će prekoračenje porasta globalne temperature od 1,5 °C, osim povećanja učestalosti i intenziteta klimatskih promjena, utjecati i na gubitak najmanje 70 posto koraljnih grebena. Scenarij porasta temperature za 2 °C zapravo bi značio potpuni nestanak ovih kompleksnih i biološki vrlo raznolikih ekosustava.
„Nemo“ tako ovisi o kvaliteti i sudbini svog staništa čije je propadanje već dokumentirano. Napori na očuvanju koraljnih grebena odredit će jesu li sposobni nastaviti živjeti u lagunama.
S.F. / Ekovjesnik