Europski parlament poziva na poduzimanje mjera zaštite oprašivača i njihovih staništa
Oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje u EU-u može se izravno pripisati kukcima oprašivačima!
Posljednjih godina pčelari diljem Europe upozoravaju na gubitak cijelih kolonija pčela, kako u Hrvatskoj, tako i u zapadnim zemljama EU-a, a kada se tome pribroje drugi dijelovi svijeta koji su suočeni s istim problemom, posve je jasno da se radi o globalnom problemu. Masovno ugibanje kukaca oprašivača podiglo je na noge svjetsku znanstvenu zajednicu, a Europski parlament želi da EU poduzme sve što je moguće kako bi se zaštitili kukci i njihova staništa.
Opasnost od izumiranja
Problem velikog izumiranja pčela i drugih kukaca oprašivača brzo je zadobio pažnju svjetske javnosti jer su oni ključni za naš ekosustav i bioraznolikost. Smanjenje broja oprašivača može dovesti do smanjenja, čak i gubitka, mnogih vrsta biljaka, kao i organizama koji izravno ili neizravno ovise o njima. Osim toga, smanjenje broja i raznolikosti oprašivača utječe na sigurnost hrane i nosi sa sobom potencijalne gubitke poljoprivrednih prinosa.
U EU-u 78 posto vrsta divljeg cvijeća i 84 posto poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć životinja koje nam omogućuje veću raznolikost i veću kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki. Usjevi koji u srednjoj ili velikoj mjeri ovise o oprašivanju kukaca su jabuke, naranče, jagode, marelice, trešnje, ali i grah, krastavci, bundeve, zatim bilje poput bosiljka, timijana i kamilice te usjevi poput rajčice, paprike i agruma.
Procjenjuje se da se pet do osam posto sadašnje globalne proizvodnje poljoprivrednih kultura može izravno pripisati oprašivanju uz pomoć životinja. No, osim šro su divlji i domaći oprašivači izuzetno bitni za opskrbu hranom i bioraznolikost, oni izravno doprinose proizvodnji lijekova, biogoriva, vlakana (pamuk i lan) i građevinskog materijala (drvne građe).
Pčele nisu jedini oprašivači
U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput medonosnih pčela (Apis mellifera). Pčele su svakako najveći oprašivači, a u Europi pored najpoznatije vrste pčela postoji još 2.000 divljih vrsta, no njihova pojavnost i broj vrsta drastično se smanjuje. Pored pčela, u najznačajnije se oprašivače ubrajaju i muhe pršilice (Syrphidae), kao i leptiri, moljci i ose.
Dok se neke biljke samooprašuju, razmnožavanje većine ipak ovisi o životinjama, vjetru ili vodi, a uz pčele i druge kukce oprašivače mnoge druge životinje također mogu biti oprašivači – vrste poput šišmiša, ptica i guštera te glodavaca i vjeverica.
- Pored najpoznatije vrste pčela, medonosne pčele (Apis mellifera), u Europi postoji još 2.000 divljih vrsta / Creative Commons / Pixabay
Dramatično opadanje populacije oprašivača
Postoje već brojni dokumentirani podaci o značajnom padu broja oprašivača, prvenstveno zbog ljudskog utjecaja. Najviše podataka dostupno je o pčelama i leptirima te je utvrđeno kako je jedna od deset vrsta pčela i leptira u Europi u opasnosti od izumiranja.
Oprašivači su izloženi raznim ljudskim utjecajima poput prenamjene zemljišta zbog poljoprivrede i urbanizacije što dovodi do gubitka i degradacije prirodnih staništa, dok intenzivna obrada zemljišta i korištenje pesticida dovode do homogenizacije površina i ugrožavanja bioraznolikosti. Pored toga, kukce oprašivače, a posebno pčele, ugrožavaju invazivne vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i paraziti. Navedenim utjecajima svakako treba dodati klimatske promjene i porast temperature te sve izraženije ekstremne vremenske uvjete.
„Moramo shvatiti da se 70 posto divljih pčela nalazi u velikoj opasnosti te im prijeti izumiranje. Ipak, upravo su divlje pčele, zajedno s drugim kukcima, odgovorne za polovinu oprašivanja u Europi. To ne možemo zanemariti, moramo nešto poduzeti kako bismo zaštitili divlje pčele te nastavili djelovati“, izjavio je njemački europarlamentarac Martin Häusling iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Bündnis 90/Die Grünen).
Podsjetimo, Europska komisija je 2018. godine pokrenula Inicijativu EU-a za oprašivače – prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima. Europski parlament poziva EU da poduzme sve što je moguće kako bi se zaštitili kukci oprašivači i njihova staništa, a Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane je 3. prosinca usvojio rezoluciju o inicijativi kojom traži više jasnih mjera za zaštitu divljih oprašivača. Također, zastupnici traže daljnje smanjenje upotrebe pesticida i zahtijevaju da se više sredstava uloži u istraživanje.
„Namjera je dobra, ne bih je želio kritizirati. Međutim, nije dovoljno dalekosežna. Posebice moramo raspraviti postupak odobravanja pesticida. Na tom području su uočeni ogromni nedostaci“, dodao je Martin Häusling.
Europski parlament će razmotriti korake koje EU treba poduzeti kako bi se zaštitila biološka raznolikost, gospodarstvo i sigurnost hrane u Europi, a o ovoj će se temi raspravljati i glasati o rezoluciji na plenarnoj sjednici u siječnju 2020.
Europski parlament / Ekovjesnik