Za spas pčela nužno je smanjiti upotrebu pesticida

Europarlamentarci pozivaju Komisiju da odlučnije nastupi s Inicijativom za oprašivače i predloži nove mjere za zaštitu pčela i ostalih oprašivača

Inicijativa EU-a za oprašivače ipak nije dovoljna za spas pčela, leptira i ostalih kukaca, već su potrebni akcijski program i ciljane mjere za zaštitu oprašivača. Zastupnici u Europskom parlamentu su u srijedu pozvali na obvezno smanjenje ciljeva o upotrebi pesticida.

Europski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom pozdravlja Inicijativu EU-a za oprašivače, ali i ističe da nije dovoljna za zaštitu pčela i ostalih oprašivača od brojnih uzroka njihova uništavanja - intenzivne obrade zemljišta, pesticida, klimatskih promjena, prenamjene zemljišta, gubitka staništa i invazivnih vrsta.

Traži se smanjenje upotrebe pesticida

S obzirom da su oprašivači izuzetno bitni za biološku raznolikost, poljoprivredu i reprodukciju mnogih biljnih vrsta, zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima.

Kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, zastupnici su upozorili da glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike mora postati manja upotreba pesticida te pozvali na obvezno smanjenje ciljeva o upotrebi pesticida koji će se obuhvatiti novom revizijom direktive o održivoj upotrebi pesticida. Također, zatraženo je osiguranje sredstava za potporu istraživanju uzroka smanjenja broja pčela radi zaštite raznolikosti vrsta oprašivača.

>>> Nacrt rezolucije o Inicijativi EU-a za oprašivače

Podsjetimo, EU je u travnju 2018. odlučila u potpunosti zabraniti vanjsku upotrebu imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, poznatih pod nazivom neonikotinoidi. Međutim, više država članica EU-a zatražilo je hitno izuzeće u pogledu upotrebe tih pesticida na svom teritoriju.

Nakon što su Parlament i Vijeće pozvali na akciju za zaštitu pčela i ostalih oprašivača, Komisija je 1. lipnja 2018. predstavila svoju Komunikaciju o Inicijativi EU-a za oprašivače.

Prema navodima Komisije, samo u EU-u oko 84 % vrsta usjeva i 78 % vrsta divljeg cvijeća ovisi, barem djelomično, o oprašivanju putem životinja. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Uz brošuru „Vrtovi koji zuje“ krenite u sadnju biljaka za oprašivače!

U brošuri se predstavljaju biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu, objašnjava se važnost dostupnosti cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s klimatskim promjenama. Također, navodi se i kako već ove jeseni sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća.

Europski parlament poziva na poduzimanje mjera zaštite oprašivača i njihovih staništa

Posljednjih godina pčelari diljem Europe upozoravaju na gubitak cijelih kolonija pčela, kako u Hrvatskoj, tako i u zapadnim zemljama EU-a, a kada se tome pribroje drugi dijelovi svijeta koji su suočeni s istim problemom, posve je jasno da se radi o globalnom problemu. Masovno ugibanje kukaca oprašivača podiglo je na noge svjetsku znanstvenu zajednicu, a Europski parlament želi da EU poduzme sve što je moguće kako bi se zaštitili kukci i njihova staništa.

EU zabranjuje neonikotinoide koji dokazano štete pčelama

Tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene su anomalije u njihovom ponašanju. Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su „plesati“ u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo.

EU inicijativa za oprašivače

Oprašivanje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane. U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta drastično se smanjio u divljini.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER