Laureat Sundancea „Medena zemlja” u hrvatskim kinima

Zašto nas pčele napuštaju, otkrijte u vizualno očaravajućem portretu posljednje prave makedonske medarice

Jedan od najvećih dokumentarnih hitova godine, film „Medena zemlja“ koji kroz priču o skromnoj medarici iz Sjeverne Makedonije otkriva te-meljni problem ljudskog odnosa prema prirodi, stiže u domaća kina 10. siječnja.

Debitantski dugometražni dokumentarac „Medena zemlja“ Ljubomira Stefanova i Tamare Kotevske, sniman u cinéma vérité stilu tijekom tri godine, fascinantan je film u kojem se ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodnim resursima – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita.

Medena zemlja osvojio je tridesetak nagrada na najznačajnijim svjetskim festivalima, uključujući čak tri nagrade Sundance Film Festivala (Najbolji dokumentarni film, Najbolja fotografija i Posebna nagrada žirija), Doc Aviv (Najbolji film), DocsBarcelona (Najbolji dokumentarni film), Cinema Eye Honors, Critic’s Choice Documentary Awards i New York Film Critics Circle Awards.

Film ostvaruje značajan uspjeh na svjetskim kino-blagajnama, a podjednako ga hvali i kritika – na liste 10 najboljih filmova iz 2019. godine uvrstili su ga kritičari New York Timesa i Varietyja, koji o njemu piše kao o „lirskoj i uzvišenoj poemi i posebnoj gozbi za osjetila… koja progovara o duhu koji globalno izumire“. Sjajnu budućnost ovom ostvarenju predviđaju i na predstojećoj dodjeli Oscara za koje je prednominiran u čak dvije kategorije: dokumentarnog filma te najboljeg međunarodnog filma (predstavnik Sjeverne Makedonije).

„Pola meda uzimaš, a pola ostavljaš pčelama“ pravilo je kojeg se Hatidže, medarica iz napuštenog planinskog seoceta već desetljećima pridržava ubirući med, koji je jedini izbor prihoda za nju i njenu bolesnu majku. Hatidže živi u skladu s prirodom, poštujući pravila zanata koja je naučila od svojih predaka, a pčelama pristupa s puno ljubavi i poštovanja, nerijetko im pjevušeći i razgovarajući s njima.

Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano narušava dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim ocem Husseinom nastanjuje svoju mobilnu kućicu pored Hatidžine kamene nastambe. U vječnoj potrazi za dodatnim izvorom zarade, Hussein se također odlučuje baviti pčelarstvom, ali njegove tehnike i ciljevi pogonjeni željom za što većom i bržom zaradom u potpunom su neskladu ne samo s Hatidžinima, već i s cijelim ekosustavom.

Medena zemlja je istovremeno grub i nježan portret krhke ravnoteže našeg ekosustava, koji gledateljima daje jedinstven uvid u jedan način života u izumiranju, ali ujedno i nezaboravno svjedočanstvo o snazi i izdržljivosti jedne iznimne i snažne žene.

Distributer filma je Restart Label u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom.

Medenu zemlju ne propustite pogledati u Zagrebu (Dokukino, od 10. siječnja i kino Tuškanac, od 20. siječnja), Rijeci (Art kino, od 10. siječnja), Splitu (Kinoteka Zlatna vrata, od 10. siječnja), Varaždinu (Kino Gaj, od 14. siječnja), Puli (Kino Valli, od 30. siječnja), Zadru (Kino Zona, od 20. siječnja), Bjelovaru (KMC, od 16. siječnja), Samoboru (18. i 19. siječnja), Osijeku, Rovinju, Šibeniku i drugim hrvatskim gradovima.

Više informacija:

VEZANE VIJESTI

Zašto u Beču nema gladnih pčela?

Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje (solitarne) pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim vrijednim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. Male vrijedne zujalice mogu se vidjeti diljem Beča, kako u središtu grada, tako i u rubnim zaštićenim područjima, a svoje mjesto našle su i na krovu Gradskog odjela za zaštitu okoliša.

Platforma za „upoznavanje“ pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču

Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.

U nedostatku pčela, njujorški voćnjak jabuka oprašen je dronom

Njujorški poljoprivrednici primijetili su da se broj pčela u njihovim voćnjacima svake godine sve više smanjuje. Naime, sa smanjenim oprašivanjem smanjuje se i prinos plodova. Kao rješenje ovog problema javio se „dron oprašivač“ koji raspršuje pelud po stablima. To je odlično rješenje za smanjeno prirodno oprašivanje, no zaobilazi glavni problem - nestanak pčela.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER