U nedostatku pčela, njujorški voćnjak jabuka oprašen je dronom
Rješenje za nedostatak prirodne moći oprašivanja?
Njujorški poljoprivrednici primijetili su da se broj pčela u njihovim voćnjacima svake godine sve više smanjuje. Naime, sa smanjenim oprašivanjem smanjuje se i prinos plodova. Kao rješenje ovog problema javio se „dron oprašivač“ koji raspršuje pelud po stablima. To je odlično rješenje za smanjeno prirodno oprašivanje, no zaobilazi glavni problem - nestanak pčela.
Populacija marljivih pčela radilica treba pomoć drona
U 21. stoljeću populacije pčela postepeno umiru zbog prevelikog korištenja po okoliš toksičnih pesticida diljem svijeta. Poljoprivrednici su počeli primjećivati sve češću odsutnost ovih malih radnika, jer je svake godine oprašen sve manjih broj njihovih usjeva.
Srećom, kompanija Dropcopter došla je na ideju kako riješiti ovaj problem i spasiti usjeve. Osmislili su dron koji leti iznad poljoprivrednog zemljišta i po njemu raspršuje pelud. Ovakvim dronom sada je po prvi put oprašen voćnjak jabuka.
Prema portalu Syracuse, prije nešto više od dva tjedna, Beak & Skiffov voćnjak jabuka LaFayette u New Yorku naručio je od kompanije Dropcopter oprašivanje dijela svog voćnjaka pomoću drona. Ovo nije prvi put da je pelud dronom raspršena poljoprivrednim zemljištem, no prvi je put to napravljeno sa stablima jabuka.
Nakon sezone berbe bit će moguće reći je li oprašivanje stabala dronom rezultiralo višim prinosom jabuka u usporedbi s prirodnim putem oprašenim ostatkom voćnjaka.
Dron je letio oko osam stopa (2,4 metra) iznad stabala, istovremeno raspršujući pelud, što je dovoljno da i ljude s blagom alergijom natjera na napuštanje okolnog područja voćnjaka. Krajnji cilj ovog postupka je ispitivanje mogućnosti „dronovova oprašivača“, koncepta koji se nedavno pojavio u više tehničkih kompanija, pri zamjeni ili nadopuni rada pčela, ukoliko populacije pčela nastave i dalje slabiti.
No pčela je i dalje sve manje
Dakle, nastoji se održati usjeve poljoprivrednih gospodarstava i osigurati hranu na našim stolovima, dok se populacije pčela sve više smanjuju i nisu u mogućnosti samostalno odraditi svoj ključan zadatak oprašivanja.
Pronalaženje tehnološkog rješenja za pad prirodne „moći oprašivanja“ je ipak kao stavljanje zavoja preko neočišćene rane. Tehnološkim zamjenama za iščeznule populacije pčela treba se posvetiti tek onda kada se pronađe način zaštite samih pčela.
S pretpostavkom da će stabla oprašena dronom oprašivačem rezultirati jednakim prinosom jabuka kao i ostala stabla, Dropcopterov plan čini se doista dobrim, što je samo po sebi odlično. No ispravljanje posljedica većih sustavnih problema nikako ne može biti jedini način rješavanja istih.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik