Zaštitimo oceane! Greenpeace izložio ledenu skulpturu pingvina ispred zgrade NSK

Globalni apel za zaštitu mora i oceana

U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, aktivisti Greenpeacea su ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjeg mjesta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložili ledenu skulpturu pingvina. Zagreb se tako pridružio globalnoj akciji koja se idućih dana održava u dvadesetak zemalja svijeta, a kojom se traži snažan globalni Sporazum o svjetskim morima.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o Sporazumu o svjetskim morima. Dok znanstvena istraživanja potvrđuju da su mora i oceani na rubu ekološkog kolapsa, ovo je povijesna prilika da se uspostavi golema mreža potpuno zaštićenih područja, odnosno morskih rezervata.

Stručnjaci upozoravaju da je ovo nužno kako bi morski svijet dobio priliku oporaviti se od industrijske eksploatacije i kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena u čemu oceani igraju ključnu ulogu. 

  • Globalni apel za zaštitu mora i oceana / Foto: Nevio Smajić

„Sav život na Zemlji ovisi o oceanima, a oni nikad do sad nisu bili izloženi većim pritiscima. Problemi s kojima se suočava i naš Jadran globalno su prisutni. Od klimatskih promjena i plastike, preko eksploatacije nafte i plina te rudarenja u morskim dubinama, do prekomjernog izlova ribe - prijetnje kojima su izložena mora i oceani svakim su danom sve veće i akutnije. Znanstvenici apeliraju da se 30 % najvažnijih i najugroženijih oceanskih područja mora hitno zaštititi od štetnog ljudskog djelovanja. Oceani i mora na rubu su kolapsa, a osim što proizvode pola kisika koji dišemo, oni su naš veliki saveznik u borbi s klimatskim promjenama”, naglasila je Marija Tomac, voditeljica komunikacija u Greenpeaceu.

  • Globalni apel za zaštitu mora i oceana / Foto: Nevio Smajić

Skulpture pingvina od leda koje će biti postavljene pred važna politička sjedišta diljem svijeta, topljenjem će simbolički ukazati na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu oceana u njihovom ublažavanju. O svemu tome svjedoči i jednogodišnja Greenpeaceova ekspedicija „Od Pola do Pola“, u sklopu koje se dva broda trenutno nalaze na Antarktici gdje su se kolonije pingvina prepolovile. 

Uoči četvrte i posljednje runde pregovora u UN-u (IGC4), potrebno je snažno vodstvo i pojačan diplomatski angažman na najvišoj političkoj razini. Trenutno predsjedanje Hrvatske Vijećem EU pruža jedinstvenu priliku za europsko globalno liderstvo u ovom važnom pitanju.

  • Globalni apel za zaštitu mora i oceana / Foto: Nevio Smajić

„Pozivamo ministra vanjskih poslova Grlića Radmana da osobno prisustvuje pregovorima o Sporazumu u New Yorku i da kao predstavnik zemlje predsjedateljice i zemlje čvrsto vezane uz more, ovoj temi da prioritet”, dodaje Tomac.

Greenpeace se zajedno s više od 2,5 milijuna ljudi diljem svijeta zalaže za postizanje što snažnijeg režima zaštite te usvajanja Sporazuma o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 % otvorenih mora do 2030. godine.

Dodatne informacije:

Greenpeace / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U južnom Pacifiku otkriven najveći koralj na svijetu

Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Greenpeace: Globalni apel za zaštitu mora i oceana

U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, jedne od najvećih u povijesti Greenpeacea, Zagreb će se pridružiti globalnoj akciji koja će se u idućih nekoliko dana održati u dvadesetak zemalja svijeta. Tom prilikom će se u petak 7. veljače ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjem mjestu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložiti ledene skulpture pingvina uz obraćanje predstavnika organizacije Greenpeace.

Javier Bardem na njujorškim ulicama zatražio veću zaštitu oceana

Slavni španjolski glumac i dobitnik Oscara Javier Bardem se na njujorškom Times Squareu založio za veću zaštitu svjetskih oceana uoči obraćanja delegatima na Konvenciji UN-a o pomorskom pravu. Globalnim sporazumom o oceanima mogao bi se otvoriti put stvaranju mreže utočišta za morske životinje kojom bi se izvan dosega ljudskih aktivnosti mogla staviti najmanje trećina svjetskih oceana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER