Klimatska kriza mogla bi tijekom 50 godina uzrokovati nestanak trećine biljnih i životinjskih vrsta
Istraživači sa Sveučilišta Arizona predviđaju kako bi 16-30 % biljnih i životinjskih vrsta od ukupno 538 proučavanih vrsta moglo nestati tijekom nadolazećih 50 godina
Prema glavnom autoru istraživanja Cristianu Román-Palaciosu „uspješno postizanje ciljeva Pariškog sporazuma uvelike bi pomoglo smanjenju stope izumiranja do 2070. godine, a moguće smanjenje iznosilo bi 16 % ili manje.“
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem mogla bi rezultirati izumiranjem 30 % svjetskih biljnih i životinjskih vrsta do 2070. godine, čak i kada se u obzir uzmu mogućnosti širenja vrsta i promjene ekološke niše radi podnošenja viših temperatura.
Istraživači sa Sveučilišta Arizona, Cristian Román-Palacios i John J. Wiens, proučavali su podatke o 538 biljnih i životinjskih vrsta na 581 lokaciji diljem svijeta, usredotočivši se na vrste koje su proučavane na istim područjima u različitim vremenskim intervalima udaljenim barem jedno desetljeće. Otkrili su da je 44 % vrsta doživjelo lokalno izumiranje na jednoj ili više promatranih lokacija.
„U istraživanju su maksimalne godišnje temperature, tj. najviše dnevne temperature tijekom ljetnog razdoblja, prepoznate kao ključne varijable koje najbolje upućuju na to hoće li neka populacija izumrijeti“, navedeno je u priopćenju Sveučilišta Arizona. „Iznenađujuće je to da su istraživači otkrili kako prosječne godišnje temperature pokazuju manje promjene na mjestima gdje je prisutno lokalno izumiranje, iako se prosječne temperature naširoko koriste kao pokazatelj ukupnih klimatskih promjena.“
„To znači da korištenje srednjih godišnjih temperatura za predviđanje izumiranja kao posljedice klimatskih promjena može voditi u krivom smjeru“, objašnjava profesor John J. Wiens.
Glavni autor istraživanja, Román-Palacios, svoja je ključna otkrića podijelio na Twitteru.
„Analizirajući promjene 19 klimatskih varijabli na svakoj lokaciji mogli smo odrediti koje varijable utječu na lokalno izumiranje i kolike promjene populacija može podnijeti prije izumiranja“, naveo je Román-Palacios. „Također smo procijenili koliko brzo se populacije mogu kretati pri pokušaju bijega od sve viših temperatura. Kada promotrimo sve ove informacije za svaku vrstu, možemo doći do detaljnih procjena svjetskih brzina izumiranja za stotine biljnih i životinjskih vrsta.“
- Gatalinka s Madagaskara samo je jedna od mnogih vrsta ugroženih klimatskim promjenama / Foto: John J. Wiens
U priopćenju Sveučilišta Arizona naglašeno je da su „prethodna istraživanja proučavala širenje vrsta ili selidbu u hladnija staništa, kao način 'bijega' vrsta od sve toplijih klimatskih uvjeta. Međutim, s obzirom na prethodne brzine kretanja, autori ovog istraživanja otkrili su kako se većina vrsta neće moći preseliti dovoljno brzo te izbjeći izumiranje.“
Istraživači su otkrili da su vrste do određene razine mogle podnijeti toplije uvjete na izvornim lokacijama, ali brzina lokalnog izumiranja povećala se s povećanjem maksimalnih temperatura. Oko polovice proučavanih vrsta doživjelo je izumiranje pri povišenju maksimalne temperature za više od 0,5 °C te se ta brojka povisila na 95 % vrsta kada je povišenje maksimalne temperature iznosilo preko 2,9 °C.
„Ako uzmemo u obzir samo raspršenje vrste, veći dio ovih vrsta (∼57-70 %) mogao bi izumrijeti. Međutim, promjene ekološke niše mogu potencijalno smanjiti ovu brojku na 30 % ili manje“, tvrde istraživači. Ako se uzmu u obzir i širenje vrsta i promjene ekološke niše, istraživači predviđaju kako bi 16-30 % od proučavanih 538 vrsta moglo nestati tijekom nadolazećih 50 godina.
Dok su nova predviđanja slična za biljne i životinjske vrste, istraživači otkrivaju kako bi izumiranje moglo biti do četiri puta češća pojava u tropima u usporedbi s umjerenijim područjima. Román-Palacios navodi kako je „to veliki problem budući da većina biljnih i životinjskih vrsta živi u tropima.“
- Osušeno stablo Juniperus deppeana u Arizoni: ne uspijevajući se nositi s porastom temperatura, ova se vrsta pod utjecajem klimatskih promjena doslovno pomiče niz obronke planina. / Foto: Ramona Walls
„Na neki način ovo je 'avantura' koju možemo odabrati“, navodi Wiens. „Ako ostvarimo ciljeve Pariškog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena mogli bismo izgubiti manje od dvije od svakih 10 biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji do 2070. godine. Ali, prema našim rezultatima, ako ljudi uzrokuju veće povećanje temperatura, mogli bi izgubiti više od trećine ili čak polovicu svih životinjskih i biljnih vrsta.“
Pojedini znanstvenici i klimatske grupe već duže vrijeme kritiziraju Pariški sporazum iz 2015. godine kao previše blag za adekvatnu borbu protiv opasnosti za planet i, kako je navedeno u Common Dreamsu u prosincu 2019., posljednji svjetski pregovori o provođenju sporazuma proglašeni su „krajnjim neuspjehom“. Trenutačno je približno stotinu grupa civilnog društva prozvalo onečišćujuće industrije i bogate zemlje zbog „nadolijevanja goriva na vatru klimatske krize.“
Svima je poznato koliko je štetna bila odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa, o povlačenju iz Pariškog sporazuma. Brojni svjetski klimatolozi i aktivisti su taj potez proglasili „neodgovornim i brzopletim“, ali se također raduju američkim predsjedničkim izborima u studenom 2020. godine te naglašavaju kako bi sljedeći predsjednik mogao povesti Sjedinjene Države u borbu za još ambicioznije akcije na svjetskoj razini.
Novo istraživanje doneseno je u vrijeme kada mladi ljudi diljem svijeta izlaze na ulice sa zahtjevima za jasnijim klimatskim politikama, u vrijeme kada stručnjaci upozoravaju da je klimatska kriza „egzistencijalna opasnost“ te kada znanstvenici svojim istraživanjima doprinose sve jasnijim zaključcima koliko bi globalno zatopljenje moglo utjecati na vrste i okoliš. O jednom takvom istraživanju smo nedavno pisali, a ono potvrđuje kako je brzina kojom se uslijed ekstremnih toplina u Europi i Sjevernoj Americi naglo smanjuje broj bumbara posve „u skladu s masovnim izumiranjem.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik