WMO: Pred nama su topliji mjeseci za mnoge dijelove planeta

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je priopćenje u kojem navodi što nas sve očekuje tijekom sljedećih nekoliko mjeseci

Mnogi dijelovi svijeta u narednim mjesecima mogu očekivati iznadprosječne temperature, čak i bez pojave El Niña koja inače potiče zatopljenje, priopćila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje najnovije ažurirano predviđanje o pojavi El Niña / južnoj oscilaciji (ENSO), prirodnom fenomenu u ekvatorijalnom Tihom oceanu povezanom s obilnim kišama, poplavama, sušom i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima. El Niño se javlja uslijed kolebanja temperature oceana i atmosfere te utječe na podizanje globalnih temperatura, dok njegova suprotnost, poznata kao La Niña, ima suprotni učinak.

Prema WMO-u, vjerojatnost nastavka ENSO neutralnih uvjeta od ožujka do svibnja 2020. iznosi 60 posto. Vjerojatnost pojave El Niña pritom iznosi 35 posto, a vjerojatnost La Niñe svega pet posto. Za razdoblje od lipnja do kolovoza 2020., vjerojatnost ENSO neutralnog stanja iznosi 55 posto, vjerojatnost El Niña 20-25 %, a vjerojatnost La Niñe također 20-25 %.

Iznadprosječne temperature morske površine vjerojatne su u znatnim dijelovima planeta, a očekuje se i iznadprosječna temperatura kopna, posebno u tropskim područjima.

Topliji čak i „neutralni mjeseci“

Trend globalnog zatopljenja također doprinosi prognozi iznadprosječnih temperatura površine mora i temperature zraka, dodala je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

„Čak su i mjeseci ENSO neutralnog stanja topliji nego prije jer su temperature zraka i morske površine te toplina u oceanima porasli zbog djelovanja klimatskih promjena. S više od 90 % energije zarobljene djelovanjem stakleničkih plinova koja završava u oceanima, količina topline u oceanima na rekordnim je razinama“, ističe glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas.

„2016. godina je tako bila najtoplija godina u povijesti mjerenja, što je posljedica kombinacije snažnog djelovanja El Niña i globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. 2019. je bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja, iako te godine nije bilo snažne pojave El Niña. Upravo smo zabilježili najtopliji siječanj u povijesti mjerenja. Signal klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem sada je jednako snažan kao signal velikih prirodnih sila“, dodao je Taalas.

Svjetska meteorološka organizacija objašnjava kako El Niño i La Niña nisu jedini prirodni fenomeni koji utječu na globalne klimatske obrasce, zbog čega je uvela nove Globalne sezonske novosti o klimi, koje su trenutačno u probnoj fazi. Njima se u obzir uzimaju i drugi čimbenici koji utječu na klimu, primjerice, dipol Indijskog oceana (IOD), koji je imao snažnu pozitivnu fazu od prošlog srpnja, ali je sada neutralan.

Dipol Indijskog oceana poznat je i kao „indijski El Niño“, a povezuje se sa sušom koja je doprinijela katastrofalnim šumskim požarima u Australiji te iznadprosječnim oborinama i poplavama u istočnoj Africi koje su „krivac“ za trenutačnu najezdu pustinjskih skakavaca u toj regiji.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Desetljeće na izmaku najtoplije u povijesti mjerenja

Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navodi se u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom u utorak tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25).

WMO: 2019. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prva najtoplija godina je 2016.

WMO: U sljedećih pet godina mogli bismo prijeći prag od 1,5 stupnjeva Celzija

Sjećate se izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz listopada 2018. godine prema kojem nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi? Čini se da ćemo taj prag prijeći puno ranije nego što smo mislili i to već tijekom narednih pet godina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER