Opravdava li hitnost klimatskih akcija građanski neposluh?
Klimatska kriza: Znanstvenici osjećaju da imaju moralnu dužnost poduzeti radikalne korake te stoga mnogi od njih podržavaju pokret Extinction Rebellion
Gotovo 400 svjetskih znanstvenika podržalo je prosvjede klimatskih aktivista koji su se prošle jeseni proširili cijelim svijetom kako bi se upozorilo na klimatsku i ekološku katastrofu koja prijeti cijelom čovječanstvu. Znanstvenici su tada naglasili kako nam neuspjeh u borbi protiv klimatske krize može nanijeti „neizrecivu patnju“ te su mnogi od njih opravdali mirne prosvjede i građanski neposluh čiji je cilj prisiljavanje svjetskih vlada i političara na poduzimanje hitnih klimatskih akcija.
Znanstvenici iz cijelog svijeta prošle su godine potpisivanjem zajedničke izjave proglasili izvanredno klimatsko stanje kako bi upozorili da ono čovječanstvu može nanijeti „neizrecivu patnju“ ako se hitno ne poduzmu akcije za zaštitu klime.
Velik broj znanstvenika također smatra kako je došlo vrijeme za glasnije isticanje potrebe poduzimanja hitnih akcija u borbi protiv klimatske krize i odstupanja od uobičajenog opreznog ponašanja akademske zajednice. Stoga su se mnogi od njih pridružili mirnim prosvjedima koji su prošle jeseni održani u šezdesetak gradova svijeta.
Tako se, primjerice, u Londonu okupila skupina od dvadeset britanskih znanstvenika, koji su noseći bijele laboratorijske kute pročitali tekst deklaracije ispred londonskog Muzeja znanosti u Kensingtonu.
„Vjerujemo da kontinuirano nedjelovanje vlada na zaštiti klime i u borbi protiv klimatske krize sada opravdava mirne i nenasilne prosvjede te izravne akcije, čak ako to nadilazi granice postojećeg zakona“, rekla je tada Emily Grossman, znanstvenica s doktoratom iz molekularne biologije. „Stoga podržavamo one koji mirno prosvjeduju protiv vlada širom svijeta koje ne uspijevaju djelovati protiv razmjera globalne klimatske krize“, rekla je Grossman.
Ova skupina britanskih znanstvenika predstavlja dio znanstvene zajednice koja podupire građanski pokret Extinction Rebellion, koji s ciljem promicanja klimatske pravde poziva na nenasilne prosvjede i građanski neposluh, a nastao je u Velikoj Britaniji sredinom 2018. godine te se u međuvremenu proširio u 58 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku.
Moralna dužnost za poduzimanje radikalnih koraka
Pokret je prošle godine pokrenuo val klimatskih akcija koje su svjetske vlade trebale natjerati na ozbiljniji početak rješavanja klimatske krize te sprječavanje ubrzanog izumiranja biljnih i životinjskih vrsta. Sredinom listopada prošle godine samo je u Londonu uhićeno preko tisuću prosvjednika na više različitih prosvjeda, a slično se dogodilo u još 20 gradova, uključujući Bruxelles, Amsterdam, New York, Sydney i Toronto.
Iako mnogi znanstvenici izbjegavaju otvorene političke rasprave, bojeći se da bi ih se moglo identificirati kao klimatske aktiviste, što bi bacilo sjenu na njihov rad i znanstveno utemeljene tvrdnje o hitnosti poduzimanja klimatskih akcija, neki su se znanstvenici ipak odlučili pridružiti prosvjedima.
„Hitnost klimatske krize sada je toliko velika da mnogi znanstvenici osjećaju da imaju moralnu dužnost poduzeti radikalne korake“, rekla je tada Emily Grossman za Reuters. Među znanstvenicima koji su pružili potporu klimatskim aktivistima bilo je i nekoliko njih koji su surađivali na izradi izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), objavljenog u studenom 2018., te upozorili na nužnost sprječavanja nepovratnih promjena klime koje ugrožavaju održivost civilizacije na planetu.
„Ne možemo dopustiti da uloga znanstvenika bude samo pisanje radova i njihovo objavljivanje u časopisima koji većini ljudi nisu razumljivi te se nadati da će netko konačno obratiti pozornost na ono čime se bavimo“, izjavila je Julia Steinberger sa Sveučilišta u Leedsu, jedna od vodećih autorica izvještaja IPCC-a. „Moramo preispitati ulogu znanstvenika i baviti se klimatskim promjenama koje se događaju u ogromnim i hitnim razmjerima“, rekla je tada Julia Steinberger.
- U subotu 7. ožujka 2020. na Trgu bana Jelačića održan je performans novoosnovanog zagrebačkog ogranka globalnog klimatskog pokreta Extinction Rebellion kojim se ukazalo na hitnost i nužnost odgovarajuće reakcije vlasti te sustavnih promjena / Foto: Extinction Rebellion Zagreb
Extinction Rebellion najavio bunt za opstanak u Zagrebu
Extinction Rebellion Zagreb, novoosnovani ogranak globalnog klimatskog pokreta Extinction Rebellion, u subotu 7. ožujka na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održao je performans kojim je ukazao na hitnost i nužnost odgovarajuće reakcije vlasti te sustavnih promjena.
Performansom grupe aktivista i aktivistkinja maskiranih u životinjske vrste kojima prijeti izumiranje prikazana je borba za opstanak te istaknuto da vrijeme za djelovanje ističe.
„Znanost prognozira dosad nezabilježenu planetarnu klimatsku krizu, kao posljedicu ljudske aktivnosti koja uzrokuje nepovratnu štetu za život na Zemlji. Već danas svjedočimo podizanju razine mora, ekstremnim vremenskim nepogodama i požarima, nestašici pitke vode i hrane. Prije nekoliko tjedana više od 500 hrvatskih znanstvenika zahtijevalo je proglašenje izvanrednog stanja, a naša vlast dosadašnjom politikom nije pokazala razumijevanje klimatske krize niti spremnost na stvarnu zaštitu građana od njezinih posljedica“, poručili su članovi i članice ogranka globalnog klimatskog pokreta Extinction Rebellion u sklopu današnjeg performansa u Zagrebu.
- Subotnji performans je ujedno prva akcija novoosnovanog zagrebačkog ogranka. / Foto: Extinction Rebellion Zagreb
„Svijest se budi. U svijetu je sve veći broj klimatskih pokreta koji svojim akcijama i nenasilnim građanskim neposluhom zahtijevaju globalnu klimatsku pravdu. Želimo budućnost temeljenu na solidarnosti te sustav koji je pravedan i održiv za sva živa bića na planetu. Pridružite nam se u buntu za opstanak“, poziv je sa subotnje akcije, simbolično održane pet minuta prije podne na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
S.F. / Ekovjesnik