Za sljedeću godinu najavljeni novi natječaji Fonda

Najava za 2018.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš je najavio da će natječaji za energetsku obnovu obiteljskih kuća krenuti sredinom sljedeće godine, a zasad još nije mogao reći o kojem se iznosu novca radi, a niti o mjeri jer se ona još razrađuje i podesit će se kad budu znali s koliko sredstava raspolažu.

„Korist ćemo iskustva koja smo imali do sada i koja su se pokazala bolja“, rekao je Ponoš na brifingu za novinare na pitanje hoće li se energetska obnova obiteljskih kuća ići preko jedinica lokalne samouprave ili će biti direktno prijavljivanje aplikanata.

Što se tiče sufinaciranja e-mobilnosti rekao je kako će vrlo brzo, čak u prvom kvartalu 2018. Fond odraditi dio toga. Istaknuo je da se e-mobilnost ne može zasnivati samo na sufinanciranju električnih odnosno hibridnih automobila jer je to onda polumjera ukoliko nema infrastrukture, pa će Fond sufinancirati kupnju električnih automobila te gradnju punionica. Rekao je da je dosad oko 200 punionica u Hrvatskoj, a procjena je da ih treba barem još toliko, ali je u ovom trenutku teško procijeniti razdoblje u kojem će tih 200 punionica biti izgrađeno. Istaknuo je važnost te infrastrukture jer ako se nema gdje napuniti električni automobil neće biti niti interesa za njegovu kupnju. Objasnio je da postoje mjere za građanstvo ali i za tvrtke, jer su primjerice i dostavna vozila bitan faktor što se tiče zagađenja te kvalitete života u gradu.

„Krvnu sliku Fonda smo konsolidirali, zatvorili smo financijsku polugu koju smo imali i našli smo puno bolji izvor financiranja te smo u ovom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i na sve aktivnosti koje nam u sljedećoj godini predstoje po nacionalnim, ali i EU programa“, istaknuo je Ponoš na brifingu za novinare na kojem je najavio planove i aktivnosti u 2018. Objasnio je da to znači da će ponovno ići mjere koje su vezane uz elektromobilnost, obiteljske kuće i energetsku učinkovitost i druge koje je Fond u prošlom razdoblju provodio. 

Novi direktor Fonda Dubravko Ponoš rekao je kako su svjesni da Fond u proteklih godinu do dvije nije bio institucija na kakvu smo navikli u prošlosti, te poručio kako je on došao „pozicionirati Fond kao nezaobilaznu točku u energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i projektima koji se provode uz EU sufinanciranje“. „Vjerujem da u Fondu postoji i znanje, postoji i referenca, postoji iskustvo i to je nešto što sam siguran da se u Hrvatskoj teško može naći na jednom mjestu i upravo zbog toga smo postali nezaobilazna tehnička pomoć prijaviteljima u programima energetske učinkovitosti koji se sufinanciraju iz EU fondova.“, rekao je Ponoš.  Dodao je da je na nekim sličnim pilot projektima  prolaznost projekata bila jedva 16 posto, a kada se Fond uključio na način da je pružao stručnu pomoć prijaviteljima to se diglo na 96 posto. Istaknuo je da su to neki od bitnih razloga kako bi apsorpcija sredstava iz EU fondova bila značajno bolja nego što to trenutno jest.

Na pitanje ostaju li regionalni centri za gospodarenje otpadom te ima li u gospodarenju otpadom novih strategija, Ponoš je rekao da je 15 mjeseci bespovratno izgubljeno jer se nije znalo točno što se hoće i mijenjale su se neke taktike i strategije. Istaknuo je da su svjesni da neće uspjeti do 1. siječnja 2019. dovršiti sve regionalne centre za gospodarenje otpadom, odnosno da čitav sustav neće zaživjeti.

„Centri za gospodarenje otpadom trebaju biti završeni, glavnina sredstava za te centre su osigurana. Imamo jedan u funkciji - to je Marišćina, međutim,  moramo biti svjesno da će gospodarenje otpadom posebno u ovom tranzicijskom razdoblju koštati i da cijena gospodarenja otpadom u prvom trenutku može biti čak i veća, što se tamo i dogodilo, pa je iz toga nastao problem", rekao je. Ponoš je istaknuo da je sustav postavljen na način da stimulira one koji generiraju manje otpada jer će oni plaćati manje. To je način da se ljudima objasni da su to sve resursi i da se smeće ne može bacati na „ledinu“. U kontekstu toga je najavio da će uskoro krenuti i edukativne kampanje koje imaju za cilj motivirati javnost da odgovorno postupaju s otpadom.

Iz EU fondova sufinancirat će se i nabava posuda za odvojeno prikupljanje otpada jedinicama lokalne samouprave, uz uvjet da iste imaju važeći Plan gospodarenja otpadom. Fond će, nakon što gradovi i općine prijave potrebne količine spremnika, objaviti natječaj za nabavu istih. Ponoš smatra da je ovo dovoljno stimulativna mjera i za one koji nemaju Plan jer će ih mogućnost da u drugom krugu dobiju sredstva potaknuti da se požure s njegovim donošenjem.

„Što se tiče novosti mislim da je najveća novost da smo konačno prestali mijenjati taktiku, da smo prestali mijenjati strategiju jer ako nakon svakih šest mjeseci mijenjamo strategiju, onda ništa ne radimo nego samo stojimo na mjestu. Vjerujem da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s dolaskom ministra Tomislava Ćorića zauzelo jasan stav i da se drži zacrtanih ciljeva jer smo svi svjesni da bilo kakvim lutanjem i promjenama ćemo naviše štete napraviti sebi“, istaknuo je Ponoš.

Najavio je kako je Fond osigurao nacionalni dio sredstava za sanaciju negdašnjeg odlagališta otpada jame Sovjak u Općini Viškovu, te da će se uskoro započeti i s konkretnim aktivnostima. Što se tiče sanacije bivše tvornice glinice u Obrovcu čeka se da prvo svoj posao odradi pravosudni sustav. Ponoš je rekao da je bio na splitskom odlagalištu otpada Karepovac i da je po njemu s obzirom na događaje i požar koji je bio ovo ljeto i to može smatrati kritičnom točkom koje je Fond u suradnji s Gradom Splitom počeo rješavati.

VEZANE VIJESTI

Kultura i zaštita klime: Bečki Ronacher priključen na sustav daljinskog hlađenja

Bečko energetsko poduzeće Wien Energie s mrežom daljinskog hlađenja od sada povezuje još jednu bečku instituciju. Slavno kazalište Ronacher, izgrađeno 1888. godine u središtu grada te uz Raimund Theater i Theater an der Wien jedno od tri kazališta u sklopu Ujedinjenih kazališta u Beču (Vereinigte Bühnen Wien), od ove će se sezone hladiti na suvremen i ekološki prihvatljiv način.

Za Sitnicu 17,5 milijuna kuna od Svjetske banke

U sklopu radova sanacije odlagališta na Korčuli  vrijedne ukupno 22 milijuna kuna predviđena je izgradnja kazete s unutarnjim i vanjskim pokrovnim brtvenim slojem čime će se onemogućiti utjecaj odloženog otpada, odnosno procjednih voda, na okoliš. Istovremeno, na odlagalištu će, sukladno važećim propisima, biti uređen i prostor za privremeno odlaganje otpada koji će biti u funkciji do konačnog zatvaranja odlagališta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER