Povijesni pad potražnje za energijom u cijelom svijetu
Velik pad potražnje za energijom, samo obnovljivi izvori u porastu
Pandemija CoViD-19 izazvala je najveći šok za globalni energetski sustav kakav nije zabilježen tijekom proteklih sedam desetljeća, a ovogodišnji pad potražnje za energijom trebao bi umanjiti utjecaj financijske krize iz 2008. godine i rezultirati rekordnim godišnjim padom emisija CO2 od gotovo 8 %.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) je prošlog ponedjeljka objavila svoje najnovije izvješće Global Energy Review i iznijela predviđanja za 2020. godinu, uzimajući u obzir ekonomsku krizu uzrokovanu globalnom pandemijom CoViD-19. Naime, očekuje se da će potrošnja energije doživjeti povijesni pad od 6 % u odnosu na 2019. godinu, uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora energije za gotovo 1 %.
Promjene u korištenju električne energije tijekom provođenja mjera ograničenja kretanja i karantena rezultirale su značajnim padom ukupne potražnje za električnom energijom, a razina potrošnje radnim danima bila je na nedjeljnim razinama. Utjecaj krize na potražnju za energijom uvelike ovisi o trajanju i provođenju strogih mjera suzbijanja širenja virusa. Na primjer, IEA je temeljem razina potrošnje zabilježenih početkom travnja utvrdila da svaki mjesec globalnog zastoja u svijetu smanjuje godišnju globalnu potražnju za energijom za oko 1,5 %.
Najrigoroznije mjere su tako smanjile potražnju za električnom energijom za 20 %, pa bi se potražnja za električnom energijom u 2020. godini trebala smanjiti za 5 % u odnosu na prošlu godinu, što je u apsolutnim brojkama svakako najveći pad još od Velike depresije 1929. godine.
Crna godina za energetiku, ali zelena za obnovljive izvore?
Prema izvorima energije, IEA predviđa dramatičan pad potražnje za naftom (9 %), što je već objavljeno u ranijem izvještaju April Oil Market Report, kao i ugljenom (8 %). Potrošnja plina je stabilnija, ali se predviđa i njezin pad za 5 %. Zbog toga se očekuje da će se emisije CO2 u 2020. godini smanjiti za 8 %, što je također najveći pad u povijesti - gotovo šest puta veći od prethodnog rekordnog pada od 400 milijuna tona u 2009. godini, čime će se emisije vratiti na razinu iz 2010. godine.
Nuklearna energija se pokazala „otpornijom“ na pandemiju jer ima prioritetni pristup mrežama u odnosu na termoelektrane. No ipak, IEA u ovoj godini predviđa i pad potrošnje nuklearne energije i to za nešto više od 2 %.
- Očekuje se da će u 2020. potrošnja energije doživjeti povijesni pad od 6 % u odnosu na 2019. godinu, uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora energije za gotovo 1 %. / Izvor: IEA
Unatoč krizi, obnovljivi izvori energije zadržavaju svoj rast
S druge strane, obnovljivi izvori energije trebali bi zadržati svoj rast zahvaljujući dovršetku novih projekata krajem 2019. i početkom 2020. godine. Njihov porast od 1,5 % u prvom tromjesečju 2020. godine trebao bi se na cjelogodišnjoj razini spustiti na nešto ispod 1% i to zahvaljujući prioritetnom pristupu mrežama i niskim operativnim troškovima.
Tri su glavna razloga za to: prvo, kad se jednom instaliraju, obnovljivi izvori energije često proizvode jeftiniju električnu energiju od klasičnih elektrana. Zatim, s ciljem potpore energetskoj tranziciji, mnogi regulatori obnovljivim izvorima energije daju prioritet u pristupu mrežama. Konačno, zahvaljujući posebno izraženoj snazi vjetra i Sunca u Europi i SAD-u početkom 2020., općenito je proizvedeno više energije iz obnovljivih izvora.
Zbog svega navedenog, udio obnovljivih izvora energije u globalnoj opskrbi električnom energijom trebao bi u 2020. godini dostići 30 % u usporedbi s 26 % prošle godine. Međutim, kako svjetski proizvođači opreme obnovljivih izvora energije usporavaju proizvodnju to će tijekom godine utjecati na smanjenje rasta instalirane snage obnovljive energije.
„Još je prerano za utvrđivanje dugoročnih utjecaja krize, ali energetski sektor će iz nje izaći potpuno drugačiji“, zaključio je Fatih Birol, direktor IEA-e.
S.F. / Ekovjesnik