Globalne emisije ugljikovog dioksida povezane s energijom prošle su godine porasle manje snažno u odnosu na 2022., i to čak uz ubrzan rast ukupne potražnje za energijom. To pokazuje najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja upozorava kako bi globalno povećanje emisija CO2 bez tehnologija čiste energije tijekom posljednjih pet godina bilo tri puta veće.

Prošle je godine diljem svijeta instalirano 50 posto više kapaciteta obnovljivih izvora energije nego 2022. godine, a tijekom sljedećih pet godina očekuje se dosad najbrži rast. Međutim, ključni problem je nedostatak financiranja za gospodarstva u nastajanju i razvoju, ističe se u priopćenju Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Zastarjeli energetski modeli, koji se temelje na korištenju fosilnih goriva do sredine stoljeća, ne smiju biti dio Niskougljične strategije RH, jednog od ključnih dokumenata za akciju protiv klimatskih promjena, upozorava Zelena akcija.

Međunarodna energetska agencija (IEA) poručila je da već ove godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ako svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050., a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba.

U prosincu 2020. globalne emisije CO2 povezane s energetskim sektorom bile su dva posto više u odnosu na isti mjesec 2019. godine, upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA)

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora je u nekim europskim zemljama bila i veća, pa je tako Danska u prvoj polovici ove godine čak 64 posto svoje energije proizvela iz energije sunca i vjetra, a slijedile su je Irska (49 posto) i Njemačka (42 posto), navodi se u izvještaju nezavisnog energetskog think tanka Ember koji je analizirao podatke iz 48 država koje čine 83 posto sveukupne proizvodnje električne energije.

Pandemija CoViD-19 izazvala je najveći šok za globalni energetski sustav kakav nije zabilježen tijekom proteklih sedam desetljeća, a ovogodišnji pad potražnje za energijom trebao bi umanjiti utjecaj financijske krize iz 2008. godine i rezultirati rekordnim godišnjim padom emisija CO2 od gotovo 8 %.

Iako priobalne vjetroelektrane trenutno osiguravaju svega 0,3 % globalne proizvodnje energije, zbog ogromnog bi potencijala rasta ovog sektora mogle pružiti više električne energije nego što je naš planet koristi.

Ako tržište električne energije i dalje nastaviti ovisiti o elektranama na ugljen, koje se tereti za trećinu CO2 emisija, ili o plinskim elektranama, neće se moći ispuniti dugoročni klimatski ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Talijanski ministar industrije predložio je da se do 2025. godine postepeno zatvore sve termoelektrane na ugljen, što je u skladu sa smanjivanjem korištenja ugljena u zemljama Europske unije i napuštanju fosilnih goriva.