Kako je jedna laguna postala prva linija obrane od klimatskih promjena
Albanski primjer prilagodbe na temelju ekosustava
Stanovništvo na albanskoj obali Jadranskog mora se s ozbiljnom prijetnjom podizanja razine mora suočava već duži niz godina, no čini se kako je za jedan dio obale pronađeno prirodno rješenje koje albanska vlada koristi uz pomoć Globalnog fonda za okoliš i UN-ovog Programa za okoliš.
Albanija je jedna od europskih zemalja koja je najteže pogođena obalnom erozijom, a gotovo trećina albanske obale duge 427 kilometara erodirala je zbog utjecaja sve većih morskih valova. Prijetnja se nažalost povećava alarmantnom brzinom zbog sve izraženijih olujnih udara uzrokovanih klimatskim promjenama i porastom razine mora.
Ovaj problem posebno je izražen u okrugu Lješ na sjeverozapadu Albanije, gdje se rijeka Drim ulijeva u Jadransko more. Tako su potopljeni nuklearni bunkeri, izgrađeni na albanskim plažama 70-ih godina prošlog stoljeća, a njihovi jedva primjetni krovovi neznatno se izdižu iznad površine mora.
Podizanje razine mora uvelike ugrožava lokalne turističke tvrtke i ugostiteljske objekte na plažama, a novi, posve neočekivani udarac na njihovo poslovanje bila je pandemija COVID-19. Prije izbijanja zaraze turizam je činio 15 posto albanskog BDP-a te zapošljavao više od 90.000 ljudi, a kao i u ostalim europskim zemljama turizam ovog dijela Albanije u potpunosti je stao s uvođenjem zabrane putovanja.
Rješenja su u prirodi
Srećom, albanska vlada odlučila je rješenje problema podizanja razine mora i erodiranja obale pronaći u samoj prirodi. Naime, ovaj dio albanske obale bogat je prirodnim lagunama koje se protežu na površini od 4.000 hektara, a sustav laguna Kunë-Vain pravo je čudo biološke raznolikosti te predstavlja dom za oko 200 vrsta ptica i migracijski koridor ptica selica. Organizacija BirdLife International je ovaj dio Albanije i područje istoimenog parka prirode stoga označila „važnim područjem za ptice“ od globalnog značaja.
No, laguna ne služi samo kao sigurno utočište ptica i drugih životinjskih vrsta, već kao prirodna barijera protiv obalne erozije pomaže i ljudima te lokalna naselja štiti od poplava. Između mora i lagune proteže se pješčana dina dužine dva kilometra i širine 30 metara koja štiti lagunu, ali i stanovništvo cijelog okruga Lješ, zbog čega su njena zaštita i očuvanje od presudne važnosti.
Uz potporu Globalnog fonda za okoliš (Global Environment Facility - GEF) i UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), albanska vlada započela je s aktivnostima pošumljavanja i sadnje raznovrsnog bilja duž pješčane dine te obnavljanjem vegetacije nastoji povezati tlo i ojačati sposobnost lagune da izdrži eroziju. Sade se isključivo autohtone vrste drveća koje su otporne na poplave i morsku sol kako bi se time osigurao dugoročni opstanak lagune.
Ovaj pristup prilagodbe upotrebom prirodnih rješenja temelji se na lokalnom ekosustavu (EbA) te savršeno dokazuje kako se brigom o prirodi može utjecati na smanjenje ranjivosti i povećanje otpornosti na klimatske promjene.
- Pješčana dina štiti lagunu, ali i stanovništvo cijelog okruga Lješ, zbog čega su njena zaštita i očuvanje od presudne važnosti. / Foto: UNEP / Marcus Nield
„Prilagodba temeljena na ekosustavu štiti ljude od klimatskih promjena, ali također štiti i samu prirodu“, kaže Atifa Kassam iz UNEP-a koja je zadužena za projekt obnove lagune Kunë-Vain. „Lagunu koristimo kako bismo povećali otpornost lokalnog stanovništva na klimatske promjene, a time ujedno pomažemo lokalnom turizmu kao važnoj gospodarskoj grani ovog dijela Albanije.“
S ukidanjem većine mjera protiv širenja zaraze koronavirusom, provođenje ovog projekta zaštite okoliša ima veliku važnost za oporavak albanskog turizma. Osim toga, ne treba posebno isticati kako je ovakav prirodni način prilagođavanja podizanju razine mora daleko jeftiniji od izgradnje zidova i sustava obrane od poplava. Naime, studija provedena na 52 različita prirodna lokaliteta potvrđuje kako je korištenje obalnih staništa dva do pet puta ekonomičnije od konstruiranih građevina.
Čuvari prirode
Djelatnici Globalnog fonda za okoliš obučavaju članove lokalne zajednice, studente i osoblje albanske vlade o prilagodbi na temelju ekosustava te time poboljšavaju sposobnost kreatora politika da se protiv klimatskih promjena bore korištenjem prirodnih rješenja.
U projekt se uključio i lokalni ugostitelj Albert Pati, koji je na svom privatnom zemljištu na obali posadio drveće kako bi ga zaštitio od podizanja razine mora. „Odabrao sam ovo drvo jer je vrlo snažno i otporno“, kaže Pati pokazujući na stablo crnog jasena (Fraxinus ornus).
S.F. / Ekovjesnik
- Naslovna fotografija: Park prirode Kunë-Vaine u Albaniji / Foto: Wikimedia Commons - Pasztilla aka Attila Terbócs
