Središte Beča uskoro postaje zona bez automobila
Za razliku od Zagreba u kojem gotovo tri mjeseca nakon potresa još nije donijet zakon o obnovi grada
Prema pisanju austrijskih medija, središte Beča, odnosno njegov prvi okrug, uskoro bi velikim dijelom trebao ostati bez automobila. Čini se kako su bečka dogradonačelnica Birgit Hebein (Zeleni) i predsjednik prvog okruga Innenstadt Markus Figl (ÖVP) vrlo blizu postizanju konačnog dogovora.
Kako je u nedjelju objavio dnevnik Kronen Zeitung, središte Beča uskoro bi moglo postati velika zona bez automobila. Naime, „zelena“ dogradonačelnica Birgit Hebein i „tirkizni“ predsjednik prvog bečkog okruga Markus Figl (ÖVP) blizu su dogovora prema kojem će se u prvom bečkom okrugu Innenstadt početi provoditi koncept smirivanja prometa, odnosno ograničiti ili zabraniti pristup automobilima u velikom dijelu bečke povijesne jezgre.
Iako još nisu objavljene sve pojedinosti o novom prometnom konceptu, govori se o „središtu grada bez automobila“ i o „velikoj prekretnici bečke prometne politike“. Međutim, ipak se doznaje kako bi trebali postojati izuzeci za stanovnike, dobavljače, komunalne službe i javni prijevoz. Ograničenja prometa se, također, ne bi trebala odnositi na poznate bečke bulevare koji okružuju središte grada i koji u određenoj mjeri predstavljaju granicu prvog bečkog okruga.
Zabrana automobilskog prometa u bečkom središtu tako je skoro gotova stvar, no prije donošenja konačne odluke potrebno je postići politički dogovor te odrediti nova prometna pravila. Hebein i Figl su potvrdili kako već duže vremena raspravljaju o ovom pitanju te da će tijekom tjedna nastaviti s dogovorima oko zabrane prometa. Bečka dogradonačelnica pak smatra kako se novi prometni koncept može provesti još prije bečkih općinskih izbora u listopadu ove godine.
- Beč, Rotenturmstraße - Bečanke i Bečani su u povijesnoj jezgri grada u studenom 2019. dobili novu atraktivnu zonu susreta. © PID / Christian Fürthner
Pješaci i biciklisti su već osvojili bečke ulice
Ideja o zabrani automobilskog prometa u bečkom središtu nije nova te se o njoj raspravlja već godinama. U međuvremenu su uređene brojne pješačke zone i zone susreta, čime je promet u bečkom središtu već u velikoj mjeri ograničen. O zabrani automobilskog prometa mnogo se raspravljalo i tijekom prošle zime kada je potrebu smirivanja prometa isticao glasnogovornik Zelenih, Peter Kraus, no pandemija COVID-19 utjecala je na promjenu planova i realizaciju uređenja privremenih biciklističkih traka.
Zabrana prometa, kao ni suradnja Zelenih i ÖVP-a, ipak se nimalo ne sviđa Slobodarskoj stranci Austrije (FPÖ) u kojoj najviše ističu potencijalne negativne posljedice za poduzetnike. Naime, šef bečkog FPÖ-a Dominik Nepp smatra kako će nakon velikih gubitaka bečkog turizma zbog pandemije COVID-19 ova odluka „ubiti mnoge koji posluju u samom središtu grada.“
- Zahvaljujući gradskoj upravi u Beču se događa prava „renesansa Grätzla“ - dijelova gradskih četvrti koji postaju prave oaze za druženje susjeda i kojih je u austrijskoj metropoli sve više / Foto © Daniel Auer/Lokale Agenda 21
U Zagrebu ni jedne nove donjogradske pješačke zone
Beč i ostale europske metropole očito brzo napreduju u pravcu prepuštanja svojih javnih površina pješacima i biciklistima, u čemu je veliku ulogu imala i aktualna zdravstvena kriza. Primjeri prilagodbe prometa i prenamjene prometnih površina u mnogim europskih gradovima, o čemu smo više puta pisali, pokazali su se vrlo uspješnima u borbi protiv pandemije te predstavljaju dugoročne mjere za povećanje kvalitete života i zaštitu zdravlja građana i građanki.
I najnoviji bečki primjer pokazuje kako je u interesu građana/ki moguće postići brz i konkretan dogovor, za razliku od Zagreba gdje gotovo tri mjeseca nakon razornog potresa ni jedan metar kolnika nije prenamijenjen u pješačke i biciklističke staze unatoč povećanoj opasnosti prilikom kretanja pločnicima zbog pada oštećenih dijelova zgrada. Ne trebamo posebno podsjećati na problem proširenja pješačkih zona u zagrebačkom Donjem gradu ili koliko je „elaborata“ i izgubljenog vremena potrebno da se jedna relativno kratka ulica poput Masarykove proglasi pješačkom površinom. Jedno je sigurno, Zagreb treba gradonačelnika ili gradonačelnicu i gradsku upravu koja će konačno biti u službi njegovih građana i građanki.
S.F. / Ekovjesnik