Žirje: Projekt (Za)Zeleni otok

Lokve su važan dio otočnih sredina

Lokve, prirodnog ili umjetnog postanka, iznimno su važne za osiguravanje dovoljnih količina vode za različite potrebe otočnog stanovništva. Njihova važnost još je veća u sredinama u kojima je voda ograničen resurs, primjerice, na otoku Žirju i mnogim drugim sredinama koje ovise o kišnici ili brodovima vodonoscima.

  • Amaterska kulturna udruga Žirje provodi projekt (Za)zeleni otok koji ima za cilj revitalizaciju otočne lokve (Loke) i obnovu obližnjih suhozida. / (Za)zeleni otok

„Lokve imaju nekoliko uloga: služe za napajanje stoke, zalijevanje povrtlarskih kultura, gašenje požara i pranje rublja, a ukoliko su dobro očuvane mogu služiti i kao izvor pitke vode za lokalno stanovništvo. Danas uglavnom služe kao staništa i izvori pitke vode za životinje i biljke koje ondje obitavaju“, navodi stručnjak Alen Čikada.

Takav je slučaj i s lokvom na otoku Žirju. No, njena je uloga nekada bila sasvim drugačija: voda se iz žirajske lokve uzimala u drvenim vidrima od 30 do 40 litara, koje su žene nosile na glavi, na sparama i učijama koje su se gonile na magarcima, a koristila se i za pranje robe, napajanje stoke i zalijevanje okolnih polja. Ovo dodatno pojašnjava i kulturnu dimenziju koja se je u posljednjih nekoliko desetaka godina, nažalost, u potpunosti izgubila.

  • Žirje, izgled Loke 1941. godine / Luigi Carmagnani

Premda stanovništvo otoka Žirja danas ne treba nositi vodu na sparama i učijama, od izuzetne je važnosti njegovati samu memoriju o tome kako bi se za buduće generacije mogla sačuvati povijest života na otoku. Upravo iz tog razloga, Amaterska kulturna udruga Žirje provodi projekt (Za)zeleni otok koji ima za cilj revitalizaciju otočne lokve (Loke) i obnovu obližnjih suhozida.

Ideja je došla od dugogodišnje članice udruge Senke Skorić, dok je projekt napisala Danijela Grubišić. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije putem potpora otočnim udrugama te sredstvima udruge Hyla. Stručnu pomoć realizaciji projekta daju Filip Šrajer iz udruge 4 Grada Dragodid, Boris Lauš iz udruge Hyla i Alen Čikada.

  • Žirajska lokva prije i poslije volonterske akcije održane od 23.-26. lipnja. / (Za)zeleni otok

„Nadam se da će ovaj projekt biti prava odskočna daska za razvoj otoka, stvaranje grupne kohezije i rad na projektima od otočnog interesa”, kazao je Jere Bilan, predsjednik udruge.

Prva volonterska akcija održala se na Žirju od 23.-26. lipnja kada je obnovljen suhozid i posječen dio trske iz lokve.

„Sam proces revitalizacije ima tri koraka. Prvi korak bio je obnova vanjskog suhozida koji se djelomično srušio, a prijetio je potpunim urušavanjem. Sljedeći korak biti će sječa trske koja već cijelo desetljeće otežava pristup žirajskoj Loki i degradira njezin izgled i funkciju. Treći korak po redu je obnova unutrašnjih suhozida”, pojašnjava Bilan.

  • Foto: Sanja M. Vukman

Kompletnom obnovom Loke stvara se preduvjet obnove poljoprivrednih parcela i regeneracije otočne zajednice. Kako bi se projekt što uspješnije proveo, na prvoj volonterskoj akciji obnove vanjskog suhozida sudjelovali su volonteri iz cijele Hrvatske: s otoka Žirja i Brača, iz Šibenika, Zadra, Siska, Žminja i Zagreba, ali i iz francuskog grada Reimsa.

Ovom akcijom ukupno je obnovljeno 26,3 m2 suhozida, a osim toga, u sklopu prve volonterske akcije postavljene su i dvije klupe u neposrednoj blizini Loke te posađene sadnice murve i šipka. U tijeku je i izrada informativne ploče.

Projekt (Za)zeleni otok možete pratiti na službenoj Facebook stranici projekta.

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Usvojen prvi pariški bioklimatski prostorni plan

Dana 6. lipnja Gradsko vijeće Pariza usvojilo je prvi pariški bioklimatski prostorni plan koji će pružiti učinkovit odgovor na hitnu klimatsku situaciju i unaprijediti životno okruženje stanovnika francuske metropole.

Problematika otočnog gospodarenja otpadom na primjeru Žirja

Skupina entuzijasta s otoka Žirja svake godine u proljeće očisti predio „kod stare škole“ koji se zbog divljeg deponija napuni sitnim i ambalažnim otpadom. To dodatno ukazuje na nužnost pronalaska dobrog rješenja gospodarenja otpadom u korist otočnih zajednica koje su ionako u nepovoljnom položaju.

Rijeka 2020: Majstorska radionica suhozidne gradnje

Susjedstvo Kampus, jedno od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, poziva sve zainteresirane građane na besplatnu majstorsku radionicu izrade suhozida, namijenjenu svim uzrastima (od djece do umirovljenika), koja će se održavati od 24. veljače do 1. ožujka 2020. godine, svakodnevno od 10 do 17 sati na Sveučilišnom Kampusu Rijeka (Radmile Matejčić 3, teren pored Građevinskog fakulteta).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER