Problematika otočnog gospodarenja otpadom na primjeru Žirja
Svatko od nas trebao bi biti dio promjene u svojoj okolini
Skupina entuzijasta s otoka Žirja svake godine u proljeće očisti predio „kod stare škole“ koji se zbog divljeg deponija napuni sitnim i ambalažnim otpadom. To dodatno ukazuje na nužnost pronalaska dobrog rješenja gospodarenja otpadom u korist otočnih zajednica koje su ionako u nepovoljnom položaju.
O otoku Žirju pisali smo prošle godine kada smo izvijestili o hvalevrijednom projektu (Za)zeleni otok koji Amaterska kulturna udruga Žirje provodi s ciljem revitalizacije otočne lokve (Loke) i obnove obližnjih suhozida, kao i poticanja održivog razvoja otoka, stvaranja grupne kohezije i rada na projektima od otočnog interesa.
Kako nam javlja Danijela Grubišić, proteklih dana skupina otočana ponovno je čistila okoliš od smeća koje se širi s divljeg deponija, a koji se nikako ne uklanja.
„Piramida smeća stvorena na jednoj od glavnih prometnica na otoku prijeti okolišu, ali i lokalnoj zajednici. Premda su otočani u više navrata prijavljivali postojanje divljeg deponija, od nadležnih institucija nisu dobili niti odgovor niti reakciju. Upravo je zbog takvog tretmana otočanima dozlogrdilo i odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i očistiti okoliš, ali divlji deponij ipak ne mogu rješavati sami.“ – kaže Danijela Grubišić.
Pučinski otoci, zbog svoje izoliranosti i manjka prostora, imaju povećanu potrebu za dobrim gospodarenjem otpadom.
„Najveći problem trenutno predstavljaju divlji deponiji i nesanitarna odlagališta koja imaju izrazito nepovoljan utjecaj na okoliš. U većoj mjeri na njima se odlaže komunalni, ambalažni i glomazni otpad, a u manjoj mjeri električni i elektronički. Zbog vremenskih neprilika dio otpada se rasprši po okolišu i naseljenim mjestima, ugrožavajući time biljni i životinjski svijet, ali i smanjujući kvalitetu života otočnih stanovnika“, dodaje Grubišić.
- Žirje: Prije i poslije provedene akcije čiščenja
Temeljni problem predstavlja nedostatna infrastruktura i nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom, što je i analizirano za potrebe izrade Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05). U drugom dokumentu, Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine, kao jedni od glavnih ciljeva navodi se i sanacija lokacija onečišćene otpadom te unaprjeđenje upravnih postupaka u gospodarenju otpadom.
„Premda se ovi ciljevi na nacionalnoj razini vjerojatno ostvaruju, na primjeru otoka Žirja vidi se sva manjkavost sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini“, zaključuje Danijela Grubišić.
Ekovjesnik
- Fotografije: Danijela Grubišić
- Amaterska kulturna udruga Žirje provodi projekt (Za)zeleni otok koji ima za cilj revitalizaciju otočne lokve (Loke) i obnovu obližnjih suhozida. / (Za)zeleni otok